Zbirka 1 (.pdf) - Pravosudna tijela Republike Hrvatske

105posebno donositi oslobañajuću presudu za radnje opisane u točki 2 a) – f) optužnice, već da jedovoljno jednostavno ispustiti iz činjeničnog opisa izreke presude te radnje. Prema žaliteljusvaka opisana radnja koja ulazi u sastav produljenog kaznenog djela sadrži sve elemente bića,u konkretnom slučaju, kaznenog djela iz čl. 294. st. 1. KZ, i kao takovo da može samostalnoegzistirati, na što da ukazuje i donošenje osuñujuće presude za djelo opisano pod točkom 2 g),pa je prema žalitelju sud prvog stupnja bio dužan za opisane radnje koje optuženiku nisudokazane odlučiti presudom na način, da ga oslobodi od optužbe za te radnje. Kako sud prvogstupnja nije na taj način postupio, to nije u cijelosti riješio predmet optužbe i to presudom, ašto je u suprotnosti sa odredbom čl. 367. st. 1. točka 7 ZKP.Meñutim, suprotno ovakvom pravnom shvaćanju žalitelja, ovaj sud drugog stupnjanalazi, da je sud prvog stupnja pravilno postupio, a što je i naveo u obrazloženju svojepresude (strana 18/II), kada je iz gore navedenog djela optužnice, na koji se poziva i žalitelj usvojoj žalbi, ispustio iz činjeničnog opisa radnje opisane pod točkom 2 a) – f), i I okrivljenikaproglasio krivim samo za onu radnju iz produljenog kaznenog djela, za koju je u tijekupostupka našao dokazanim, da ga je počinio, a to je radnja pod točkom 2 g) koja u sebi sadržisve elemente kaznenog djela iz čl. 294. st. 1. KZ.Žalitelju treba takoñer odgovoriti, da je njegovo pravno shvaćanje izraženo u žalbi, akako je naprijed navedeno pogrešno, pa zato i neprihvatljivo i protivno ustaljenoj sudskojpraksi, kada je u pitanju produljeno kazneno djelo.Naime, u odredbi čl. 61. st. 2. KZ, je propisano da je produljeno kazneno djelopočinjeno kada je počinitelj s namjerom počinio više istih ili istovrsnih kaznenih djela koja sobzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti što ihpovezuju, čine jedinstvenu cjelinu, dok je u stavu 1 navedenog članka propisano da seodredbe kaznenog zakona o stjecaju kaznenih djela neće primjenjivati kad počinitelj počiniproduljeno kazneno djelo.Već iz ovih odredbi čl. 61. KZ, jasno proizlazi da žalitelj nije u pravu kada presudusuda prvog stupnja pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1.točka 7 ZKP, da sud prvog stupnja presudom nije potpuno riješio predmet optužbe, jer je sudprvog stupnja pravilno postupio kada je iz činjeničnog opisa optužnice ispustio radnje podtočkom 2 a) – f), a I okrivljenika proglasio krivim da je radnjom opisanom pod točkom 2 g)počinio kazneno djelo iz čl. 294. st. 1. KZ.Naime, ako kod produljenog kaznenog djela nema stjecaja kaznenog djela, kako je topropisano odredbom čl. 61. st. 1. KZ, što znači, da se za svaku radnju iz produljenogkaznenog djela ne utvrñuju pojedinačne kazne zatvora, već sud izabire vrstu i mjeru kaznekoja je propisana za produljeno kazneno djelo istog zakonskog opisa, a ako se radi oistovrsnim kaznenim djelima tada će sud izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana zanajteže od tih kaznenih djela, pa tada nema ni govora o postojanju bitne povrede odredabakaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. točka 7 ZKP, jer, da je sud prvog stupnja postupio nanačin kako se to prigovara u žalbi I okrivljenika, tada bi taj sud za isto, jedno, produljenokazneno djelo donio dvije presude. Osuñujuću presudu kojom bi I okrivljenika proglasiokrivim za počinjenje kaznenog djela iz točke 2 g) i za to djelo ga osudio i oslobañajućupresudu kojom bi okrivljenika oslobodio od optužbe za radnje opisane pod točkom 2 a) – f).Ne može se naime za jedno te isto kazneno djelo, jer je produljeno kazneno djelo u suštinijedno kazneno djelo, donositi dvije različite presude, osuñujuća i oslobañajuća kako to smatra,u pogrešno izraženom pravnom shvaćanju I okrivljenik u svojoj žalbi. Takva procesna