Zbirka 1 (.pdf) - Pravosudna tijela Republike Hrvatske

53str. 3. odj. I) zasnovao na izričitom i jednoznačnom stručnom mišljenju knjigovodstvenofinancijskogvještaka kako taloni čekova ne predstavljaju nikakav knjigovodstveni dokument.I po stajalištu ovog suda drugog stupnja, poslovna isprava, jednako kao i službena, usmislu čl. 221. st. 1. KZRH (čl. 312. st. 1. KZ), treba predstavljati pisanu formu neke izjaveodgovorne osobe, odgovarajuće označenu, koja je od značenja za poslovne odnose. Stogatakva isprava mora biti i namijenjena da bude dokaz za neke pravnorelevantne činjenice, patek tada dolazi u obzir njena kaznenopravna zaštita od djela krivotvorenja službene isprave.Županijski sud u Varaždinu, Kž.96/00-6 od 06. lipnja 2000. godine59. KAZNENO PRAVO – OSTALA KAZNENA DJELAOdnos kaznenih djela iz čl. 317. i 318. KZ(čl. 317. i 318. Kaznenog zakona – Narodne novine br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00,51/01 i 105/04)Kazneno djelo iz čl. 318. KZ je supsidijarne prirode u odnosu na kazneno djelo izčl. 317. KZ, te je primjenjivo tek u situaciji kada nisu ispunjena obilježja potonjegkaznenog djela.Naime, opis postupaka I okrivljenika kojima je nastojao spriječiti policijske službenikeu poduzimanju radnje uhićenja (čl. 95. st. 2. toč. 1. ZKP) radnjama koje se doista ne mogupodvesti pod pojam napada, u smislu aktivnog djelovanja na integritet policijskih službenika,već kao reakciju silom (udaranjem rukama i nogama, naguravanjem policijskih službenika,nastojanjem za oslobañanjem od sredstava i radnji prisile) usmjerenu na sprječavanjeslužbenih radnji iz kataloga prisilnih radnji prema Zakonu o policiji, koje su policijskislužbenici poduzeli s ciljem uhićenja ovog okrivljenika.Podvodeći stoga, djelatnosti I okrivljenika pod opis kaznenog djela iz čl. 318. KZ,istražni je sudac pogrešno primijenio kazneni zakon, time da se obzirom na istu visinuzapriječene kazne ne radi ni o povredi na štetu, ni o povredi u korist okrivljenika, slijedomčega je i djelomičnim prihvaćanjem žalbe okr. G. B., a po službenoj dužnosti valjalodjelomično preinačiti pobijano rješenje u pravnoj oznaci djela pod toč. 2) izreke. Naime,razmatrajući zakonska obilježja kaznenih djela iz čl. 317. i 318. KZ, vidljivo je kako jepotonje djelo supsidijarne prirode, te da do podvoñenja djelatnosti počinitelja pod ovokazneno djelo može doći tek ako isto ne ispunjava obilježja prvospomenutoga djela, uzogradu u pogledu odreñenja pojma napada kao aktivne radnje. Stoga, a obzirom da se izponašanja I okrivljenika u vrijeme počinjenja djela može, na razini osnovane sumnje,zaključiti kako je I okrivljenik opisane radnje poduzeo u cilju sprječavanja poduzimanjaslužbene radnje uhićenja, kod čega je dovršio to djelo, bez obzira na naknadno izvedenu ovuslužbenu radnju policije, poduzimajući radnju počinjenja uz nastupjelu posljedicu, čineći kodtoga i kvalificirani oblik ovog kaznenog djela iz čl. 317. st. 2. u vezi st. 1. KZ, nanosećipolicijskim službenicima lake tjelesne ozljede.Županijski sud u Varaždinu, broj Kv.201/05 od 6. listopada 2005. godine