Zbirka 1 (.pdf) - Pravosudna tijela Republike Hrvatske

59KAZNENI POSTUPAK1. KAZNENI POSTUPAK – UVODNE ODREDBEPretpostavke za primjenu načela "in dubio pro reo"(čl. 3. st. 2. Zakona o kaznenom postupku - Narodne novine br. 110/97, 27/98, 58/99,112/99 i 58/02)Primjenom načela "in dubio pro reo" iz odredbe čl. 3. st. 2. ZKP, dvojba očinjenicama koje tvore obilježja kaznenog djela može se razriješiti na način povoljniji zaoptuženika, tek po izvoñenju svih raspoloživih dokaza, sve obzirom i na izvorneinkvizitorne ovlasti suda u kaznenom postupku, inače se radi o preuranjenoj primjeninavedene odredbe.Sud prvog stupnja svojom presudom, kojom je okrivljenika proglasio krivim da jepočinio, ne ono kazneno djelo za koje je optužnicom državnog odvjetnika optužen, već da jepočinio kazneno djelo iz čl. 272. st. 4. u vezi st. 2. u vezi st. 1. KZ, dakle, kršenjem propisa osigurnosti prometa iz nehaja ugrozio promet i kod toga da je postupao da od sebe i drugogaotkloni istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tomeje učinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo, okrivljenika je temeljem čl. 30. st. 2. KZoslobodio od kazne.Takovu svoju presudu sud prvog stupnja temelji na primjeni načela "in dubio pro reo",jer je, kao što se to navodi u obrazloženju pobijane presude, taj sud bio najprije u dvojbi upogledu nalaza i mišljenja prometnog vještaka, a nakon toga i u pogledu nalaza i mišljenjasudsko-medicinskog vještaka u pogledu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi koju jeokrivljenik imao u času prometne nesreće. Naime, sud prvog stupnja je prihvatio nalaz imišljenje prometno-tehničkog vještaka koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da po njemupostoje tri moguća razloga zbog kojih je došlo do ove prometne nesreće. Prvi razlog prometnivještak našao je u tome da je okrivljenik eventualno zaspao tijekom vožnje, drugi u činjenicida je okrivljenik vozio pod utjecajem alkohola, a treći, da je okrivljenik eventualnoizbjegavao vozilo koje mu je nailazilo iz suprotne strane. Sud prvog stupnja je primjenjujućinavedeno načelo "in dubio pro reo" prihvatio kao najpovoljniju varijantu, odnosno, razlogzbog koje je došlo do prometne nesreće, tvrdnju okrivljenika, a time i jedan od razloga zaprometnu nesreću prometnog vještaka, da je okrivljenik izbjegavao vozilo koje mu je ponjegovoj strani dolazilo iz suprotnog smjera i da je on, da bi izbjegao sudar sa tim vozilom izsuprotnog smjera, došao u situaciju da je postupao u krajnjoj nuždi, te je kod toga isključiokao uzrok ove prometne nesreće alkohol i umor kod okrivljenika.Na isti način, sud prvog stupnja je primijenio načelo "in dubio pro reo" i kodutvrñivanja stupnja alkoholiziranosti kod okrivljenika, uzevši kao najpovoljniju varijantu za