Zbirka 1 (.pdf) - Pravosudna tijela Republike Hrvatske

5257. KAZNENO PRAVO – OSTALA KAZNENA DJELASadržaj intelektualne komponente namjere kod kaznenog djela davanja lažnog iskaza(čl. 303. Kaznenog zakona – Narodne novine br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01 i105/04)Za postojanje kaznenog djela davanja lažnog iskaza svijest o lažnosti iskazaoptuženika, kao intelektualna komponenta namjere, mora biti izvjesno utvrñena.Obzirom na tvrdnje iz žalbe, treba napomenuti da je za počinjenje kaznenog djeladavanja lažnog iskaza potrebna namjera, koja mora biti dokazana. Posebno počinitelj morabiti svjestan da ono što iskazuje ne odgovara stvarnosti, pa nije dovoljno da je iskazobjektivno lažan, već je potrebna, dakle, svijest počinitelja da iskazuje nešto što nije u skladus njegovim znanjem o odnosnoj okolnosti. U kaznenopravnom smislu iskaz nije lažan kadanije s izvjesnošću utvrñeno da je kod optuženika postojala svijest da ono što iznosi neodgovara stvarnom stanju stvari.Županijski sud u Varaždinu, Kž.131/01, od 15. svibnja 2001. godine58. KAZNENO PRAVO – OSTALA KAZNENA DJELANema elemenata kaznenog djela krivotvorenja službene isprave(čl. 221. st. 1. Krivičnog zakona Republike Hrvatske, sada čl. 312. st. 1. Kaznenogzakona – Narodne novine br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01 i 105/04)U postupanju optuženice nisu ostvarena obilježja kaznenog djela krivotvorenjaslužbene isprave iz čl. 221. st. 1. KZRH (čl. 312. st. 1. KZ) jer isprava iz činjeničnogopisa (talon čeka) nema svojstvo poslovne isprave.Prvostupanjski je sud, takoñer, na temelju čl. 340. toč. 1. ZKP/93 (čl. 354. toč. 1.ZKP/97) optuženicu oslobodio od optužbe za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave izčl. 221. st. 1. KZRH (sada 312. st. 1. KZ), temeljem činjenica koje proizlaze iz nalaza imišljenje knjigovodstveno-financijskog vještaka, zaključujući da taloni čekova iz činjeničnogopisa pod toč. 3) izreke pobijane presude ne predstavljaju poslovnu ispravu, jer u čitavomkrugu cirkuliranja isprava (računovodstvo izdaje ček, isti se realizira u tadašnjem SDK, kojipovratno šalje računovodstvu kopiju čeka, tj. izvještaj o isplati, kao i izvod iz žiro-računa,time da se isplata dignute gotovine pravda isplatnicama i obračunima, a talon nije nitiknjigovodstveni dokument) nemaju nikakvo značenje za pravne odnose.Žaleći se zbog pogrešno utvrñenog činjeničnog stanja, žalitelj (državni odvjetnik) tvrdida su predmetni taloni sa svojstvom poslovne isprave jer mogu poslužiti za kontroliranjefinancijskog poslovanja suda, u čijoj se poslovnoj dokumentaciji i nalaze, pa se njima i mogudokazivati činjenice koje imaju vrijednost za pravne odnose.I ovi prigovori žalitelja su neosnovani, budući je prvostupanjski sud svoje stajalište, nakoje se upire žalbom, a koje je u svemu argumentirano, logično i transparentno (str. 8. odj. IIIi