Zbirka 1 (.pdf) - Pravosudna tijela Republike Hrvatske

123znao uviñao mogućnost nastupanja posljedice, ali je u trenutku poduzimanja svoje radnje,uslijed lakomislenosti i nepozornosti na osnovi svojih procjena o objektivno prisutnojopasnosti, a te su procjene bile pogrešne, istu otklonio kao konkretnu mogućnost. To znači daje po pitanju svijesti i volje u izreci presude, kao oblik krivnje optuženika, izričito opisansvjesni nehaj.Tome suprotno, u razlozima presude prvostupanjski je sud, takoñer izričito (str. 7 odj.1) naveo da je optuženik svoje djelo počinio s nesvjesnim nehajem, kao oblikom krivnje.Nastavno to obrazlažući, taj je sud izložio slijedeći zaključak:"Glede subjektivnog odnosa okrivljenika prema djelu, sud nalazi da on postupajući nanavedeni način odnosno propuštajući poduzeti izneseno, doduše nije bio svjestan da možepočiniti djelo, jer je bio uvjeren da se ništa neće dogoditi, makar je prema svojim osobnimsvojstvima, imajući pri tom u vidu njegovu dob, školsku spremu i obučenost za rad na"skreperu", te prema svim okolnostima slučaja, bio dužan i mogao biti svjestan takovemogućnosti, pa je trebao poduzeti odgovarajuće mjere opreza, a što je on propustio učiniti."Time, dakle, što je prema opisu djela u izreci presude prvostupanjski sud oglasiooptuženika krivim za kazneno djelo iz čl. 271. st. 3. u vezi čl. 263. st. 4. u vezi st. 1. KZ,počinjeno sa svjesnim nehajem, a u razlozima presude utvrdio samo postojanje nesvjesnognehaja, što je znatna proturječnost o odlučnoj činjenici - obliku krivnje, ostvario je bitnupostupovnu povredu iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP.Nesvjesni nehaj kao oblik krivnje, naime, uz voljnu, isključuje i intelektualnukomponentu, te ga čl. 45. st. 3. KZ definira kao postupanje počinitelja bez svijesti omogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojimosobnim svojstvima počinitelj morao i mogao biti svjestan te mogućnosti.U konkretnom slučaju to znači da pod uvjetom postupanja s nesvjesnim nehajem, usvijesti opt. I. R. ni na najapstraktniji način nije bila prisutna spoznaja o opasnom karakterunjegove radnje u danim uvjetima; o onome što može iz te radnje proizaći kao štetnaposljedica.Meñutim, iz izreke pobijane presude proizlazi sasvim drugačije, budući su učinjeničnom opisu, kako je prethodno navedeno, konkretizirane činjenice o sadržaju svijesti ivolje optuženika koje pretpostavlja upravo svjesni nehaj, dok njoj protivno stajalište opostupanju optuženika s nesvjesnim nehajem, obrazloženo u obrazloženju presude, tvorinepremostivu kontraverzu po bitnom pitanju vida krivnje optuženika u okviru nehaja - da li jeon u danoj situaciji i u okolnostima utvrñenim po prvostupanjskom sudu bio u stanjupredvidjeti nastupanje posljedice, ili to nije, ne mogavši uvidjeti opasnost situacije i mogućeštetne posljedice svojeg postupka.Županijski sud u Varaždinu, Kž.130/01, od 22. svibnja 2001. godine