Zbirka 1 (.pdf) - Pravosudna tijela Republike Hrvatske

67Kako, iz navedenih razloga, sud prvog stupnja smatra da u konkretnom slučajuoštećenici N. Š. i G. G. nemaju svojstvo ovlaštenih tužitelja, to je o njihovom optužnomprijedlogu taj sud, odlučio iz razloga navedenih u odredbi čl. 201. st. 1. toč. 3. ZKP, atemeljem čl. 437. st. 1. ZKP, kao u izreci pobijanog rješenja.Izraženo pravno shvaćanje u pobijanom rješenju, načelno se može prihvatiti kaopravilno, ali samo, ako je u pitanju kao objekt zaštite sposobnost funkcioniranja pravosuña uonom dijelu, koji se tiče utvrñivanja činjeničnog stanja, kao bitnog temelja za donošenjezakonite odluke.Meñutim, kaznena djela protiv pravosuña, dakle i kazneno djelo davanja lažnog iskazaiz čl. 303. KZ, znače ujedno u pravilu i povredu interesa pojedinca, u konkretnom slučajuoštećenika kao tužitelja u svojstvu okrivljenika, što je, u pogledu zaštitnog objekta,sposobnost funkcioniranja pravosuña, od sekundarnog značenja, ali time, onaj okrivljenik kojisnosi posljedice lažnog iskaza, kao u konkretnom slučaju, kako to tvrde oštećenici kaotužitelji, nisu zbog toga izgubili takoñer, kao u konkretnom slučaju, svojstvo ovlaštenogtužitelja.Iz tih razloga, nije prihvatljivo pravno shvaćanje izraženo u pobijanom rješenju premakojem je svaki okrivljenik isključen od mogućnosti preuzimanja kaznenog progona protivdavatelja lažnog iskaza, pogotovo, ako se ima u vidu da davanje lažnog iskaza u kaznenompostupku mogu prouzročiti i osobito teške posljedice za okrivljenika, kako to proizlazi izodredbe čl. 303. st. 3. KZ.Izraženo pravno shvaćanje u pobijanom rješenju bilo bi prihvatljivo samo u onim,konkretnim postupcima, kada se takvim, lažnim iskazom ne bi nikome naškodilo, jer, kodkaznenog djela davanja lažnog iskaza, nije uvijek nužno, da se lažnim iskazom nekomenaškodi, već je bitno da je iskaz lažan.Upravo, iz naprijed navedenih razloga, a imajući u vidu da se kod kaznenih djelaprotiv pravosuña ne štiti samo funkcioniranje pravosuña (zaštita u širem smislu) u smisluutvrñivanja činjeničnog stanja kao bitne i osnovne podloge za donošenje zakonite odluke, jerovo kazneno djelo ima i značaj povrede interesa pojedinca, kao oštećenika, što je, za samokrivično pravo, istina od sekundarnog značaja, ali ne i za pojedinca kao oštećenika. Ako se utom smislu procjenjuje kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz čl. 303. KZ, tada se, ukonkretnom slučaju, kao oštećenici, kao ovlašteni tužitelji, mogu pojaviti i oni okrivljenici,koji smatraju da je davanjem lažnog iskaza povrijeñeno ili ugroženo njegovo osobno iliimovinsko pravo, tim kaznenim djelom.Županijski sud u Varaždinu, broj Kž.8/04, od 13. siječnja 2004. godine