Zbirka 1 (.pdf) - Pravosudna tijela Republike Hrvatske

87državni odvjetnik u obrazloženju svojeg prijedloga ne daje ni jedan objektivno prihvatljivrazlog zbog čega, u domeni njegove ocjene dokaza za podizanje optužnice, relativiziraistinitost navoda svjedokinje K. M., budući temeljem tog dokaza, u komplemetarnosti sdrugim prikupljenim dokazima i podacima, ima dovoljno jednoznačnih osnova kako zaodluku o optuženju, tako i za pravnu oznaku kaznenog djela okrivljenika.Županijski sud u Varaždinu, Kv.4/00, od 12. siječnja 2000. godine34. KAZNENI POSTUPAK – TIJEK ISTRAGEOdnos povlačenja i odustanka od istražnog zahtjeva(čl. 188. st. 6. Zakona o kaznenom postupku - Narodne novine br. 110/97, 27/98,58/99, 112/99 i 58/02)Odustanak od istražnog zahtjeva mora biti izričit kako bi se moglo donijetirješenje iz čl. 188. st. 6. ZKP; takve prirode nije izjava državnog odvjetnika da povlačiistražni zahtjev.Naime, u pravu je žalitelj kada tvrdi da povlačenje istražnog zahtjeva u odnosu na okr.N. V. za naprijed navedeno kazneno djelo, utemeljeno na odredbama čl. 42. st. 2. toč. 3. ZKP( list 401 spisa ) nije ujedno i odustanak od istražnog zahtjeva s konzekventnom odlukomistražnog suca u smislu čl. 188. st. 6. ZKP.Po stajalištu ovog vijeća, suštinski sukladnom motrištu žalitelja, odustanak odistražnog zahtjeva, koji prema naprijed citiranoj zakonskoj odredbi, predstavlja i odustanak odkaznenog progona sa svim pravnim posljedicama takve izjave glede prava ovlaštenogsupsidijarnog tužitelja, te, istodobno, konzumiranja prava na kazneni progon državnogodvjetnika protiv okrivljenika za isto djelo, osim u slučaju obnove kaznenog postupka, morabiti eksplicitan i jednoznačno utemeljen na odredbi st. 6. čl. 188. ZKP, pa povlačenjeistražnog zahtjeva protiv odreñene osobe za odreñeno kazneno djelo, bez obzira što takvuradnju ovlaštenog tužitelja zakon posebno ne regulira, uz, u podnesku jasno izraženu voljutužitelja da, za sada, ne odustaje od kaznenog progona, nije moguće zbog relevantnediferencije pravnih posljedica tužiteljeva ovlaštenog disponiranja istražnim zahtjevom,pravnom presumpcijom tretirati primjenom instituta izjednačenog odustanku od kaznenogprogona, suprotno, kao u konkretnom slučaju, iskazanoj volji tužitelja. Takvom bi odlukomistražni sudac, zapravo, neovlašteno intervenirao u funkciju kaznenog progona, koju jedinoima ovlašteni tužitelj, uskraćujući ga u njegovom zakonitom disponiranju.Za razliku od odustanka od istražnog zahtjeva, njegovo povlačenje valja tumačiti krozzadržavanje prava državnog odvjetnika, kao ovlaštenog tužitelja u konkretnom slučaju, naakte i radnje predviñene odredbama čl. 174., odnosno čl. 188. st. 1. ZKP.Županijski sud u Varaždinu, broj Kv.88/03 od 10. lipnja 2003. godine