Zbirka 1 (.pdf) - Pravosudna tijela Republike Hrvatske

16zapisnika o uviñaju, da se u konkretnom slučaju zapravo i ne radi o kaznenom djelu teškekrañe u pokušaju, kako se to navodi u istražnom zahtjevu državnog odvjetnika.Imajući naime u vidu sadržaj zapisnika o očevidu (list 5) koji je obavljen popolicijskom službeniku PU v. - PP V., gdje stoji da je pregledom kioska utvrñeno da je istizatečen bez oštećenja, vrata uredno zaključanih i s lokotom u narbi, to se zapravo s obziromna takvo stanje stvari u ovom slučaju ne može govoriti o pokušaju počinjenja kaznenog djelateške krañe iz čl. 217. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 216. st. 1. u vezi čl. 33. KZ, već o pripremnimradnjama koje su poduzete od strane osumnjičenika kako bi se lakše počinilo predmetnokazneno djelo, a koje radnje se očituju u činjenicama da su nedaleko kioska pronañena putnatorba i odvijač. Stoga, ovo vijeće nalazi, s obzirom na takvo stanje stvari, a naročito nanavedeni dio službene zabilješke, da se ovdje radi o radnjama poduzetim u namjeri lakšegpočinjenja ovog kaznenog djela, dakle pripremnim radnjama, koje radnje kao takove ne ulazei u samo počinjenje - u konkretnom slučaju, pokušaj počinjenja predmetnog kaznenog djela.Županijski sud u Varaždinu, Kv.277/01, od 21. prosinca 2001. godine17. KAZNENO PRAVO – POKUŠAJRazgraničenje pripremnih radnji od pokušaja(čl. 33. Kaznenog zakona – Narodne novine br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01 i105/04)Kada iz utvrñenog činjeničnog stanja proizlazi kako je okrivljenica ušla unezaključanu kuću oštećenika, ušavši i u jednu od soba, na što se nastavlja utvrñenjekako nije poduzela nikakve daljnje radnje usmjerene na pronalazak novca iako jenjezin cilj u činjeničnom opisu označen isključivo kao cilj prisvajanja novca, radi se onekažnjivoj pripremnoj radnji, ne i pokušaju kaznenog djela krañe.No, polazeći od sadržaja činjeničnog stanja koje je i kakvo utvrdio sud prvog stupnja;da je okrivljenica ušla u nezaključanu kuću svjedoka S. J., zatim ušla u spavaću sobu izatvorila vrata sobe za sobom, gdje ju je zatekao imenovani, pri čemu oba svjedoka, suglasnokao i okrivljenica govore da ista nije pretraživala stvari u spavaćoj sobi, te kako niti jednastvar iz te sobe ne nedostaje, uz, iz takvog utvrñenja o radnjama okrivljenice, deriviranogzaključka o sadržaju njezine izravne namjere, ovaj sud drugog stupnja, ispitujući pobijanupresudu po službenoj dužnosti, nalazi kako je ostvarena povreda kaznenog zakona na štetuokrivljenice iz čl. 368. toč. 1. ZKP, označavanjem njezine djelatnosti kao pokušaja krañe.Naime, navedena činjenična utvrñenja, uz sadržaj volje okrivljenice, prema njezinoj obrani,ne pružaju podlogu za podvoñenje njezina ponašanja pod odredbe čl. 216. st. 5. u vezi st. 1. ičl. 33. KZ, već ista upućuju na zaključak da se radi o nekažnjivim pripremnim radnjama, pa jestoga i povrijeñen kazneni zakon na štetu okrivljenice u pitanju je li djelo za koje se ovaprogoni kazneno djelo.Ovo stoga što tek pokušaj kaznenog djela predstavlja ulazak počinitelja u kažnjivuzonu u smislu čl. 33. KZ, a pokušaj kaznenog djela podrazumijeva započinjanje poduzimanjaradnje počinjenja kaznenog djela s namjerom, bez dovršetka istoga, dakle u konkretnompredmetu, tek bi utvrñenje posezanja okrivljenice prema tuñim stvarima, označenim u