ÄINJENICE I TUMAÄENJA Dva razgovora sa Latinkom PeroviÄ
ÄINJENICE I TUMAÄENJA Dva razgovora sa Latinkom PeroviÄ
ÄINJENICE I TUMAÄENJA Dva razgovora sa Latinkom PeroviÄ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
početku XX veka manifestovati kao politička revolucija manjine<br />
da bi se izvršila socijalna revolucija pod pretpostavkom da se<br />
dogodi svetski rat i revolucija u jednoj od velikih država – to su<br />
bile neverovatne anticipacije kod pojedinaca... Za razumevanje<br />
svega toga bila su potrebna stvarno vrlo duboka poniranja u<br />
prošlost i nekako je to odredilo moja istraživanja. Ja ni<strong>sa</strong>m<br />
imala ništa zadato, ja <strong>sa</strong>m prosto imala podršku, pre svega profesora<br />
Jovana Marjanovića da se time bavim, on je osećao da je<br />
to važno, a onda me je jedna stvar vodila u drugu, i ja <strong>sa</strong>m se<br />
trudila da svaku monografiju pokrijem izvorima, trudila <strong>sa</strong>m se<br />
da budem u svemu <strong>sa</strong>vestan i korektan interpretator. Bilo je<br />
stvari koje <strong>sa</strong>m radila vrlo teško, koje su me, možda, koštale<br />
najvećeg intelektualnog i fizičkog napora, ali su i mene menjale.<br />
Tu ubrajam tri stvari: jedno je Planirana revolucija, ja <strong>sa</strong>m<br />
to uradila u Beogradu, na stotine knjiga <strong>sa</strong>m pročitala zahvaljujući<br />
razvijenom sistemu pozajmice Univerzitetske biblioteke.<br />
To je, u suštini, bilo otkrivanje XX veka u Rusiji i njegovog reflek<strong>sa</strong><br />
ovde, i to je bilo neko <strong>sa</strong>mooslobañanje, neko dešifrovanje<br />
onoga što ste <strong>sa</strong>mi preživeli, čiji ste učesnik, na neki način,<br />
bili. Druga stvar je bila Nikola Pašić u Narodnoj skupštini, to<br />
smo radili zajedno profesor Đorñe Stanković, Dubravka (Stojanović)<br />
i ja. To je, zaista, bio po<strong>sa</strong>o za koji <strong>sa</strong>m se pitala hoćemo<br />
li ga uopšte preživeti, jer smo prošli kroz desetine hiljada stranica<br />
stenografskih beležaka i za mene je srpska skupština bilo<br />
pravo otkrivanje istorije Srbije, istorije države, političkih partija,<br />
političke kulture, mentaliteta, to se nigde ne vidi tako dobro<br />
kao u tom izvoru. Vrlo se dobro vidi i odbijanje da se bilo šta institucionalizuje<br />
i uokviri, da sve ostane otvoreno. Imate Ustav<br />
od 1888. koji se slavi kao veliko delo ustavne demokratije, liberalan<br />
ustav po ugledu na belgijski ustav, pri čemu ni jedan od<br />
naših istoričara, sem Olge Popović Obradović, ne kaže da su, u<br />
stvari, i drugi balkanski ustavi, i grčki i rumunski, u to vreme<br />
rañeni prema belgijskom ustavu, čak i evropski ustavi, jer se<br />
promenila teorija parlamentarizma u Velikoj Britaniji. Mislim<br />
da je rad srpske skupštine temeljan izvor za istoriju ideje države,<br />
ujedinjenja, prirode te države, dominantne ideologije radikalizma<br />
<strong>sa</strong> idejama socijalne jednakosti u siromaštvu, nacionalnog<br />
jedinstva i političkog jedinstva oličenog u jednoj partiji. Te<br />
146