09.01.2014 Views

ČINJENICE I TUMAČENJA Dva razgovora sa Latinkom Perović

ČINJENICE I TUMAČENJA Dva razgovora sa Latinkom Perović

ČINJENICE I TUMAČENJA Dva razgovora sa Latinkom Perović

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Kraljevske akademije nauka, rektor univerziteta, predsednik<br />

Srpskog kulturnog kluba. Sve su to funkcije koje podrazumevaju<br />

društveni i politički angažman. Kako je on to daleko od politike?!<br />

Slobodan Jovanović nije u politiku ušao tek u svojoj sedamdesetoj<br />

godini da bi bio na čelu izbegličke vlade. Kako su<br />

pokazala najnovija istraživanja, generacija intelektualaca kojoj<br />

je pripadao Slobodan Jovanović je vrlo rano zatražila smenu generacija<br />

u politici i kandidovala sebe za preuzimanje kormila.<br />

Možemo da proučavamo zašto je to tako, ali činjenica je da je<br />

srpski intelektualac svoje puno ostvarenje nalazio tek u politici.<br />

Zato i nije uspevao da ostvari onaj ideal kome je, na primer, težio<br />

Josif Pančić. Srpska kraljevska akademija, govorio je on kao<br />

njen predsednik, treba da ostane izvan politike da bi <strong>sa</strong>čuvala<br />

ulogu nauke kao nepristrasnog arbitra. Ali, vratimo se Slobodanu<br />

Jovanoviću. Prećutkuje se njegov rad u emigraciji. Jedan<br />

kolega iz Sarajeva, Fadil Ademović je napi<strong>sa</strong>o knjigu o četničkoj<br />

emigraciji. To je 700 strana, ja <strong>sa</strong>m to recenzirala, on navodi da<br />

je Radio-London objavljivao pod slovom „Z“ imena i ti su ljudi<br />

ovde posle bili egzekutirani, zaklani. Englezi su to načuli i prestala<br />

su da se čitaju ta imena. Onda je Slobodan Jovanović napi<strong>sa</strong>o<br />

u Tajmsu da to ne znači „zaklati“, to znači „zastrašiti“.<br />

Znate šta, on je ipak znao šta se <strong>sa</strong> tim ljudima ovde dogaña!<br />

Druga mistifikacija da je Slobodan Jovanović posle Drugog<br />

svetskog rata bio izbri<strong>sa</strong>n iz nauke takoñe ne stoji. Ako ni zbog<br />

čega drugog, on nije mogao biti zaobiñen zbog svoje studije o<br />

Svetozaru Markoviću koja je pominjana u ogromnoj produkciji<br />

o Markoviću. Bio je skup 1998. u SANU i objavljena je knjiga<br />

od preko 700 strana o Slobodanu Jovanoviću, 50 ljudi je učestvovalo<br />

u tome, raznih struka, izašla su i <strong>sa</strong>brana dela –<br />

istina, bez uvodnih studija i bez naučnog aparata – nije tačno<br />

da je Slobodan Jovanović bio izbri<strong>sa</strong>n iz istorije... Ja se ni<strong>sa</strong>m<br />

prijavila za taj skup, pozvao me je akademik Miodrag Jovičić.<br />

Jovičić je razdvajao naučno i političko u sebi, i videli ste, ja <strong>sa</strong>m<br />

<strong>sa</strong>da u knjizi Olge Popović-Obradović objavila njegovu recenziju<br />

za prvo izdanje njene doktorske teze. Tu vidite naučnika i čoveka<br />

koji ima privatna politička uverenja, ali koji to razdvaja, on<br />

priznaje Olginu interpretaciju perioda 1903-1914. i kaže: „Naša<br />

je zabluda da je to bilo zlatno doba demokratije! Može nam biti<br />

189

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!