09.01.2014 Views

ČINJENICE I TUMAČENJA Dva razgovora sa Latinkom Perović

ČINJENICE I TUMAČENJA Dva razgovora sa Latinkom Perović

ČINJENICE I TUMAČENJA Dva razgovora sa Latinkom Perović

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

naučni jezik, onda su svi putopisci kroz Srbiju u XIX veku bili<br />

„<strong>sa</strong>tanizatori“ jer su pi<strong>sa</strong>li nepovoljno, što ne znači nedobronamerno,<br />

o našim rñavim putevima, nerazvijenom školstvu, rñavom<br />

zdravlju naroda, o zaostaloj proizvodnji... Putopisci su govorili<br />

da primećuju zarobljenost naroda maglovitim idejama.<br />

Platon Kulakovski koji je bio veliki prijatelj Srba, profesor na<br />

Velikoj školi u Beogradu, pi<strong>sa</strong>o je: „Dušanovo carstvo ne da<br />

Srbima da spavaju, a tako im je potreban prosvetiteljski rad,<br />

potrebni su im racionalni ljudi.“ Milošević je proizvod toga<br />

duha, nije on čupoglavac koji je iskočio iz kutije, on je izraz jednog<br />

socijalnog i političkog ambijenta. Na svakoj šoferšajbni su<br />

bile njegove fotografije, i u svakoj radnji, njegovo ime se i danas<br />

izgovara u deminutivu, znamo šta se sve govorilo, stvoren je u<br />

jednom trenutku konsenzus oko pravljenja srpske države. U<br />

Ćosićevim Piščevim zapisima vidite kako se stvara široka koalicija<br />

oko Miloševića do rata u Bosni, do Dejtona u suštini, a<br />

onda dolazi do razlaza. Postoje faktički dva centra, jedan je oko<br />

ciničnog i pragmatičnog Miloševića, koji hoće da pusti Srbe u<br />

Bosni niz vodu, a drugi je intelektualni krug kome crkva postaje<br />

okvir za okupljanje, za debatovanje, za mirenje Srba u Bosni,<br />

koji su se meñusobno posvañali i Miloševića koji se <strong>sa</strong> njima<br />

posvañao. Otuda se i upravlja, jer ako ti intelektualci pišu<br />

<strong>sa</strong>opštenje Sinoda, ako vode zapisnike <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka kod patrijarha<br />

o tome šta bi trebalo raditi, onda to nisu <strong>sa</strong>mo neobavezne<br />

debate. Ratovi devedesetih godina su retko dokumentovani ratovi.<br />

Snimljeno je mnogo materijala, objavljeni su dokumenti,<br />

napi<strong>sa</strong>no je puno različitih knjiga. To niko ozbiljan i <strong>sa</strong>vestan<br />

ne može više da ignoriše. Ćosić <strong>sa</strong>da, u svojim knjigama rezignirano<br />

kaže: „Propao je naš poduhvat da rešimo nacionalno<br />

srpsko pitanje kao državno pitanje.“ A to znači – svi Srbi u jednoj<br />

državi! Dakle, pojava Slobodana Miloševića ima svoju istoriju<br />

i ta istorija meni liči na ono što se dogañalo krajem tridesetih<br />

godina kada je stvarana Banovina Hrvatska, i kada je delovao<br />

Srpski kulturni klub. To je ideja nacionalne države koja je<br />

starija i od Slobodana Miloševića i od komunista, starija je i od<br />

Nikole Pašića, to je nacionalna ideologija koju Milošević nije izmislio,<br />

on je nañen da je izvršava. To je nemirenje <strong>sa</strong> Jugoslavijom,<br />

naročito od šezdesetih godina, kao složenom, federativ-<br />

212

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!