MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP

nego i za stručnjake koji se bave finansijama. Dakle, jednostavno utvrdimo koja je to konačna
cifra koja treba za bilo šta, za funkcionisanje bilo čega u Crnoj Gori.” 46
Vlada je pokušavala da usavrši Zakon o manjinskim pravima i slobodama. 47 Međutim,
posljednji prijedlog izmjene Zakona je povučen jer je cilj bio onemogućiti civilnom sektoru
da učestvuje u raspodjeli sredstava Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Ovaj
prijedlog je izazvao burnu reakciju jer bi na taj način bile uništene nevladine organizacije koje
predstavljaju određene nacionalne manjine i bore se za njihova prava. Treba reći da bi i sami
savjeti trebali biti malo aktivniji po pitanju zaštite prava nacionalnih manjina.
2.1.1. Uloga savjeta nacionalnih manjina
U Crnoj Gori postoji šest savjeta: Srpski, Bošnjački, Albanski, Muslimanski, Romski i
Hrvatski. Savjeti manjina imaju posebne obaveze i njihov rad je regulisan članom 33 Zakona
o manjinskim pravima i slobodama. Pomenuti član omogućava manjinama osnivanja Savjeta
čiji mandat traje četiri godine. Savjet ima najmanje 17 članova i finansira se iz sredstava
budžeta Crne Gore. Međutim, ta sredstva nisu dovoljna.
Članovi Savjeta koji automatski postaju dio Savjeta su iz redova poslanika i članova vlade
manjinskih naroda, kao i državnih organa vlasti, odnosno predsjednici opština, gradskih
opština, skupština opština, stranaka zastupljenih u Skupštini Crne Gore, skupštini opštine.
Ostali se biraju tajnim glasanjem na elektorskoj skupštini tog manjinskog naroda. Obaveze
Savjeta su definisane članom 35 Zakona o manjinskim pravima i slobodama. Savjet je dužan
da predstavlja i zastupa manjinu, predlaže državnim organima vlasti način unapređenja i
poboljšanja položaja nacionalnih manjina, podnosi inicijativu predsjedniku Crne Gore ukoliko
se krše prava manjinskih naroda, učestvuje u osnivanju vaspitno-obrazovnih institucija,
predlaže upis određenog broja studenata na Univerzitet Crne Gore, predlaže izmjenu akata
koji se odnose na prava manjinskih naroda. Savjeti se finansiraju od strane države, odnosno
dobijaju po 4.200 eura mjesečno. Ta sredstva nisu dovoljna ni za normalno funkcionisanje
Savjeta, stoga savjeti nisu u mogućnosti da finansijski potpomažu medije. Jedini savjet koji
pomaže svoje medije je Hrvatsko nacionalno vijeće koje mjesečno izdvaja za radio Dux 1.000
eura i za Hrvatski glasnik 100 eura.
Savjeti imaju svoje web stranice u okviru kojih objavljuju neke vijesti. Nacionalni savjet
Albanaca na sajtu www.knsh.me objavljuje vijesti isključivo na albanskom jeziku jer nemaju
prevodioca. Bošnjačko Vijeće objavljuju vijesti na sajtu www.bosnjaci.org.me koji se ne ažurira
redovno. Član ovog tijela Mirsad Rastoder objašnjava ovu činjenicu na sljedeći način: „Kod
nas se sve to drži na nekom dobrovoljnom radu, od koga su svi pomalo umorni. To je zato što
se većina iz te bošnjačke elite, koju ja poznajem, stalno bavila nekakvim poslovima oko
organizacije, trke, sve bez ikakvih para ili sa vrlo malim parama. I sad su oni pomalo umorni.
Mlađoj generaciji ili generacijama koje su tek stasale s fakulteta ne pada na pamet da rade na
volonterskoj osnovi. Oni odmah pitaju koliko to košta. Tako da ne postoji sistemsko rješenje,
ne postoji dovoljno volje i energije i onda se sve dešava kako se dešava. Povremeno se nešto
objavi, ali ne kako bismo mi željeli i htjeli.“ 48
Hrvatsko nacionalno Vijeće www.hnv.me je još uvijek u povoju, stoga sajt nije redovno
ažuriran. Nacionalni savjet Roma i Egipćana u okviru web prezentacije romski-
46 Intervju sa direktorom Centra za ljudska prava Sinišem Bjekovićem (24.9.2012.)
47 Izmjene su usvojene 9. decembra 2010. godine.
48 Intervju sa članom Bošnjačkog nacionalnog Vijeća Mirsadom Rastoderom (6.9.2012.)
130