MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP

elemenata. Naprotiv, kvalitativna analiza pokazuje da u velikom broju zabilježenih stavova,
tzv. izvora „odozdo“, oni u Kohi ne zastupaju liberalno-građanske nego etnopartikularne
stavove.
U vezi sa novinarskim stavom o sadržajima: ne ocjenjuje se sadržina teksta već samo odnos
novinara prema objektu posmatranja ili događaju o kom se informiše. Stav novinara se
ogleda u više pokazatelja – od izbora leksike pa sve do načina na koji je prezentovana
informacija. Stav je ocjenjivan samo u tekstovima koji se direktno odnose na neku od etničkih
zajednica.
Analiza pokazuje da je u 64% objavljenih sadržaja u listu Koha stav novinara prema temi bio
neutralan; to znači da sam novinar u ovim objavama nije pokazivao ni apologetski ni
pretjerano kritički stav prema temi. U 24% sadržaja stav novinara je pozitivan a u 12%
negativan. Činjenica da u manje od trećine objava novinar donosi vrijednosni sud sugeriše
postojanje neprofesionalnih aspekata u izvještavanju. Ipak, činjenica da je više od dvije
trećine objava neutralno sugeriše profesionalan odnos. Od 35 tekstova u kojima je pokazan
pozitivan stav novinara iz Kohe, 35 se odnosi na vlastitu (albansku) zajednicu. Od tekstova u
kojima je novinarski stav bio negativan, 16 se odnosi ponovo na vlastitu zajednicu a dva i na
vlastitu i na većinsku zajednicu.
Sagledavanja o stavu novinara lista Koha u izvještavanju o vlastitoj ili drugim etničkim
zajednicama postaju jasnija analizom vrijednosti objavljene sadržine, povezanom sa
svjetlom koje određeni događaj o kom izvještava medij baca na zajednicu o kojoj se
izvještava u tekstu. I ovom analizom obuhvaćeni su samo tekstovi lista Koha koji se odnose
na neku od etničkih zajednica. Tako od ukupno 151 teksta 50 ima neutralan, 42 negativan, а
50 pozitivan kontekst. Posljednje dvije brojke ukazuju na postojanje tendencije pristrasnog
izvještavanja o događaju ili zajednici o kojoj se izvještava, u negativnom ili pozitivnom
kontekstu.
236