MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP

Teme variraju zavisno od konteksta države unutar koje se analiziraju (npr. zdravstvo i
socijalna politika, koje su česte kada je u pitanju romska manjina nisu uvrštene). Stoga je
kategorija ostalo podrazumijevala specifične teme koje ne spadaju niti u jednu od
predloženih generalnih tematskih potkategorija, i njih je svaki istraživač mogao dopisivati.
b) Autorstvo – ko je napisao (izvijestio) o događaju, odnosno ko je autor novinarske
objave (novinar, agencija, saopštenje za medije, preuzeto iz drugih medija,
nepotpisano, ostalo).
c) Žanrovi – koja novinarska forma (žanr) je korišten u izvještavanju.
Za pisane medije
(vijest, izvještaj, duži tekst sa elementima analitike i istraživačkog novinarstva,
reportaža, intervju, komentar, ostalo)
Za TV i radijske medije
(vijest, izvještaj, radijski/televizijski paket, reportaža, intervju, komentar, link ili
telefonsko javljanje, ostalo)
c) Povod objave – čime je redakcija, gledano u formalnom smislu, bila motivisana da
pristupi pokrivanju događaja.
Aktuelni događaj (Izvještavanje o samom događaju koji se desio i koji ima vrijednost
vijesti. Naprimjer, fizički napadi na pripadnike neke manjinske zajednice,
održavanje različitih manifestacija, dodjele priznanja, izbori...)
Reakcija na aktuelni događaj (Naprimjer, reaktivno saopštenje za medije neke
organizacije, davanje prostora kroz različite novinarske forme reagovanju,
komentarisanju ranije odigranih događaja.)
Medijski inicirana izjava (Kada predstavnici manjinske zajednice govore na neku
temu koju nisu oni nametnuli, već ona potiče izvorno od samog medija – recimo,
medij istražuje temu o korupciji u političkom sistemu neke zemlje, položaj
nacionalne manjine u društvu, očekivanja pred izbore..., pa traže izjavu nekog
političkog ili društvenog autoriteta.)
Pseudodogađaj (Dvije su forme fenomena poznatog u teoriji komunikacija kao
pseudodogađaj 20 – interna, da medij ni iz čega pravi izvještaj nastojeći da nametne
temu u javnosti, te kao i eksterna, gdje organizatori ovog događaja priređuju,
recimo, press-konferencije ili neke druge događaje koji nemaju čvst informativno i
vremenski osnov.)
Nešto drugo (Kategorija u koju su se mogli stavljati povodi koji nisu obuhvaćeni
ranije preciziranim kategorijama.)
20 U najkraćem, pseudodogađaji se svrsishodno stvaraju samo da bi se osigurao publicitet za vladu, stranku,
organizaciju, korporaciju, javnu osobu na svim područjima javnog života. Često se kao sinonim za
pseudodogađaj upotrebljava sintagma “medijski događaj” jer se ti događaji i organizuju samo da bi ih mediji
zabilježili. Stoga se uobličuju tako da bi bili medijski atraktivni. Istodobno, novinari moraju ocijeniti njihovu
istinsku važnost za javnost i posvetiti im odgovarajuću, a ne preveliku pozornost (Pseudodogađaj ili dvosmislena
istina, Dubravka Valić Nedeljković, UDK 659.3:070 (67-86)/2007.).
25