MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP

održavaju 'u životu', ili preko direktne finansijske intervencije iz partija, ili preko davanja
naloga biznismenima bliskim partijama da se reklamiraju u mediju .“ 152
Ekonomska situacija medija drugih „manjih“ etničkih zajednica je još lošija. Fragmentisano
tržište i nezainteresovanost oglašivača posebno su pogodile lokalne komercijalne medije na
romskom, turskom, srpskom i vlaškom jeziku. Dvije TV stanice na romskom jeziku na
području Skoplja se već nekoliko godina suočavaju sa velikim finansijskim problemima u
radu, prvenstveno zbog nedostatka sredstava od reklama. Do 2005. godine veliki dio medijske
zajednice uspijeva da se održi na tržištu zahvaljujući finansijskoj podršci dobijenoj preko
fonda za finansiranje programa od javnog interesa, ali po ukidanju ovoga fonda oni su bili
prinuđeni da se suočavaju sa teškim uslovima na tržištu. Ako je danas kod medija na
albanskom jeziku situacija nešto bolja u pogledu stanja na tržištu, drugi mediji etničkih
zajednica nemaju isti komoditet. Neke od malih zajednica koje imaju program na svom jeziku
u javnom servisu uopšte nemaju svoj komercijalni inkam (vlaški, srpski).
Najveći dio sagovornika iz intervjua potvrđuju konstataciju da regulatorno tijelo u
radiodifuziji ima veliki dio odgovornosti u rasitnjavanju tržišta, kao i za tolerisanje uticaja
vlasnika, političara i ekonomskih centara moći na uređivačku politiku medija. 153 I pored ličnih
zalaganja (zacrtanih u Strategiji razvoja djelatnosti iz 2007. godine) za rješavanje
dugogodišnjih problema vlasničke strukture televizije – povezanost sa jakim vlasnicima i
političarima, Savjet je sam zacementirao, čak i proširio već postojeće vlasničke obrasce
dodjeljujući nove dozvole istim vlasnicima i uvodeći nove moćnike na medijsku scenu.
„Isturanjem dozvola“ ali i neregulisanjem stanja u javnom servisu i tolerisanjem državnog
reklamiranja u medijima koje ugrožava uređivačku nezavisnost, regulator je sam nanio štetu
cijelom televizijskom sektoru usitnjavajući ga, ostavljajući medije i novinarstvo u rukama
vlasnika, političara i vlasti. Ovakva regulatorna politika nanijela je ogromnu štetu
televizijskom sektoru, ali posredno i radijskom i sektoru štampanih medija, dovodeći medije i
novinarstvo u očajnu situaciju borbe za preživljavanje, apatiju i nevjerovanje ni u kakve
profesionalne i etičke vrijednosti.
IV. ZAKLJUČCI I PREPORUKE
Ustavni i zakonski okvir Republike Makedonije pripadnicima manjinskih etničkih zajednica
garantuje pravo na slobodu izražavanja i na osnivanje autonomnih i nezavisnih medija.
Zakonska regulativa posebno obavezuje javni radiodifuzni servis da emituje raznovrsne
programe namijenjene za sve dijelove društva i da zadovoljava informativne, edukativne,
kulturne i druge potrebe pripadnika raznih kulturnih grupa i zajednica. U okviru Drugog
programa Makedonske radiotelevizije, emituju se programi svih manjinskih zajednica koje su
navedene u Ustavu Republike Makedonije. Pravni okvir omogućava slobodno osnivanje
komercijalnih i neprofitnih medija koji mogu emitovati program na jezicima manjinskih
zajednica i čiji je cilj, osim informacija na jeziku određene zajednice, da razvijaju i njezinu
kulturu. Iako komercijalni i neprofitni mediji imaju manje zakonske obaveze od javnog
radiodifuznog servisa, u pogledu njegovanja kulturnog identiteta i obilježja zajednica, ipak i
oni ostvaruju djelatnost od javnog interesa i stoga imaju obavezu emitovanja programa o
152
Stanje medija na jezicima zajednice u Republici Makedoniji, Skopje: Makedonski institut za medije str 20. Dostupno na:
http://www.mim.org.mk/
153
Intervju sa Mirče Adamčevskim, novinarom i bivšim predsjednikom Savjeta za radiodifuziju, realizovano 14.novembra
2012.godine
249