MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP

morao da se bavi samo temama koje se tiču nacionalnih manjina. (Slovensko kulturno
društvo Cankar, predsjednica Sanja Bogdanović)
Nije bitna stvar da o problemu moje nacionalne zajednice govorim ja kao pripadnik te
nacionalne zajednice. Dobra je stvar poznavati tu nacionalnu zajednicu i naravno dobra je
stvar da što više novinara i saradnika dolazi iz te nacionalne zajednice, jer oni imaju
osjećaj, nacionalni, kako žive na čvrstom tlu svojih osobenosti. Ali to nije neophodno. Kao
što znate, nije neophodno da o problemima Srba u BiH mora govoriti Srbin, a Bošnjaka
Bošnjak ili Hrvata Hrvat. Profesionalac mora da zna sve, o ekonomiji ne može samo
ekonomista izvještavati, o sudu ne treba samo pravnik, o poljoprivredi ne samo
poljoprivredni inžinjer, prema tome i ovdje. Ali bi bilo jako dobro da se, posebno iz onih
nacionalnih manjina gdje postoji problem kadrovski radi na edukaciji saradnika. (Zoran
Udovičić, dugogodišnji RTV novinar i osnivač Media plan instituta)
Možda će novinar, ako već jeste pripadnik manjine, posvetiti malo više pažnje nekim
prilozima, ali ponavljam da uz dobru pripremu dobar posao može uraditi i profesionalac
koji nije pripadnik manjine. Ne mislim da bi to bitno uticalo na kvalitet. (Hakan Varan,
Udruženje Turaka u BiH)
Pisani mediji, po mom mišljenju, još uvijek su jako značajni, prije svega zato što su tu
dostupni i danas i sutra i nakon godinu dana. Iz arhiva se izvade informacije koje su jednom
zapisane i tu i dalje stoje bez daljnje prepravke, takve kakve su zapisane. Novine kruže od
osobe do osobe čak, znači ako neko nije uspio pročitati uvijek dođe kod nas u udruženje.
Često nama naši članovi udruženja donesu neke medije, neke novine, pisani materijal i
ostavimo u arhivi. (Štefan Stahnek, Ukrajinsko udruženje "Kozak" Trnopolje Prijedor)
Vrlo rijetko štampa piše o nacionalnim manjinama, osim kada je neki konkretan povod ili
događaj. Ne znam da su o nama ikad išta napisale ijedne sarajevske novine. Program iz
kulture je i inače sveden na jako mali broj stranica u novinama, a kamoli još kultura
nacionalnih manjina. Bilo bi vrlo dobro da neka novina ima poseban dodatak, podlistak za
nacionalne manjine. Neka udruženja nacionalnih manjina, poput našeg, izdaju svoj časopis,
i ne bi bio problem da ga proslijedimo i štampanim medijima da ga objave kao dodatak ili
da objave neke članke. (Udruženje Mađara Sarajevo, Irma Muratović)
Neaktivne web stranice
Većina udruženja ima svoje web stranice ali njihovo ažuruiranje, po vlastitom priznanju, nije
blagovremeno. Sagovornici kao razlog ističu nedostatak novca, kadrova, ali i lijenost ključnih
ljudi udruženja koji su odgovorni i za ovu oblast. Predstavnik ukrajinskog udruženja Štefan
Stahanek je rekao da njegova organizacija sve više koristi facebook kao kanal za informisanje
i da je FB stranica, za razliku od zvanične web stranice, mnogo češće ažurirana. Autor ovog
izvještaja je primijetio da i Jevrejska opština Banja Luka i Savez NVO Roma Republike
Srpske u saradnji sa Medijskim inicijativama iz Sarajeva (Amaro drom FB), imaju ažurirane
facebook stranice. Međutim, ove organizacije nisu učestvovale u intervjuima. Dio
organizacija ima web stranice na dvojezičnoj osnovi, a neki, pogotovo romska udruženja,
dominantno na bosanskom, srpskom ili hrvatskom.
Nedovoljna iskorištenost on line komunikacije
41