MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP
MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP
MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
intervjuisanih „svako izvještava za svoj narod“ 142 ili “svako je zatvoren u vlastiti atar“ 143 . Dio<br />
intervjuisanih eksperata argumentuje da je u svakom multikulturnom društvu uobičajeno da<br />
ima specifičnosti kod različitih etničkih redakcija u smislu stavljanja težišta na određene teme<br />
u izvještavanju zbog toga što publika ima različite interese o događajima. Ipak, izolovanje<br />
redakcija u vlastite i neotvaranje prema drugim etničkim grupama, što je karakteristika MTVa,<br />
gledaju kao veliki problem: „Od faktora koji treba da omogući kohezivnost u društvu, MTV<br />
je postala medij koji dijeli i pravi razdor.“ 144 Ova zatvorenost redakcija reflektuje se i na<br />
izvore koji se konsultuju. Više intervjuisanih novinara kažu da im je prioritet da konsultuju<br />
izvore koji poznaju jezik na kom emituje redakcija i ne uzimaju u obzir etničku raznovrsnost<br />
pri izboru izvora, što se evidentno vidi u analizi njihovog programa. Ovakvo novinarstvo sa<br />
primarnim fokusom na izvještavanje o interesima vlastite zajednice ne može imati<br />
integrativnu ulogu u društvu i zbližavati zajednice, naprotiv, to ojačava postojane i pravi<br />
nove stereotipne imaginarne granice kod pripadnika etničkih zajednica, te produkuje pojavu<br />
etnocentrizma kod njih, odnosno povećanje etničke distance među zajednicama u<br />
makedonskom društvu.<br />
Intervjuisani eksperti kažu da su ovo ozbiljni programski problemi, posebno za male<br />
redakcije, jer se javni radiodifuzni servis ne može tako razvijati ako želi da izražava kulturni<br />
pluralizam u društvu. Naprimjer, „Romi koji su marginalizovana grupa svugdje u Evropi i sa<br />
Dekadom Roma nisu uspjeli da postanu društveno prepoznatljivi... i komercijalni mediji i<br />
program na romskom jeziku na javnom servisu ustvari nisu omogućili da šira javnost u<br />
Republici Makedoniji bude upoznata sa istinskim problemima romske populacije, koja je<br />
obrazovno, socijalno, pa ako želimo i politički, marginalizovana. Ako javni servis ne otvori<br />
ova pitanja, tada se postavlja osnovna dilema da li je njegova misija povezana samo sa<br />
programima na makedonskom jeziku i sa najvećom etničkom (manjinskom) zajednicom –<br />
albanskom?“ 145 Objašnjavajući razloge ovakvog stanja u javnom servisu, jedan od<br />
intervjuisanih eksperata kaže da “se radi o politički motivisanim problemima, jer političke<br />
partije koje zastupaju konkretne zajednice prihvataju stanje u kom se nalaze i nemaju moć<br />
uticaja kod političkog faktora u vlasti da nešto promijene. MRT, nažalost, tako funkcioniše:<br />
izvršne direktore biraju partije na vlasti, iako zakonski to tako nije precizirano.“ 146<br />
Jedan od razloga za ovakvo stanje u javnom servisu, prema dijelu intervjuisanih eksperata,<br />
jesu konfuzne zakonske odredbe koje se odnose na organizacionu postavljenost javnog servisa<br />
i nadležnost rukovodnih organa. “Zakonska regulativa ne daje okvir, a nadležnosti i<br />
odgovornosti su izmještene. U zakonskom rješenju gdje imate odgovorne urednike koji su<br />
odgovorni (zasebno) za prvi i za drugi kanal (servis) i zatim na jedan nedefinisan način<br />
odgovaraju izvršnom direktoru, koji nema definisana programska ovlaštenja, može da dovede<br />
do situacije da odgovorni urednik može reći izvršnom direktoru da nema interesa da se<br />
određeni program stavi u program, iako je to preporučeno od strane Savjeta MRT-a.“ 147<br />
Činjenica je da su u prethodnom zakonu o Makedonskoj radioteleviziji produkcijskoorganizacione<br />
cjeline (Makedonska televizija i Makedonski radio) bile jasno definisane i<br />
obezbjeđivale efikasno funkcionisanje različitih programskih servisa i redakcija i<br />
koherentnu uređivačku politiku javnog servisa. To je bilo u skladu sa uspostavljenom<br />
142 Intervju s novinarom u jednoj od redakcija MTV2<br />
143 Intervju s novinarom u jednoj od redakcija MTV2<br />
144 Intervju: dr. Sefer Tahiri, medijski ekspert, profesor na Univerzitetu Jugoistočne Evrope u Tetovu, realizovan 15. jula<br />
2012. godine<br />
145 Intervju sa dr. Ljubomirom Jakimovskim, bivšim generalnim direktorom MRT-a i bivšim predsjednikom<br />
Savjeta za radiodifuziju, realizovan 14. novembra 2012. godine<br />
146 Intervju sa novinarom jedne od redakcija na jezicima etničkih zajednica u MTV2<br />
147 Intervju: Slobodan Čašule, novinar i predsjednik Savjeta MRT-a, realizovan 20. novembra 2012. godine<br />
244