MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP

Ne može se sva odgovornost za „senzibiliziranje javnosti“ svesti isključivo na medije. Kada
je riječ o Romima, na ovim prostorima, nažalost, postoji duboko ukorijenjena diskriminacija
i tome smo svjedoci svakodnevno. Ta diskriminacija dolazi iz same srži društva, iz porodice
kao osnovne ćelije društva, i to je ono što je najveći problem. Kad dijete šeta ulicom sa
svojim roditeljima i sretnu Roma, a roditelji mu onda kažu „bježi od njega, to je prljavi
Cigan“, kako onda mislite da će to dijete razmišljati o Romima sutra, kad odraste? To je
realnost, a ono što bi eventualno moglo promijeniti takvu realnost nisu ni sami mediji, ni
emisije o Romima, ni manjinski cenzusi, nego prije svega snažnija inicijativa od
predstavnika vlasti, društvenih i političkih institucija, javnih preduzeća i posebno
obrazovnog sektora, koji će otvoriti svoja vrata i pružiti Romima veće mogućnosti za
obrazovanje i zaposlenje. Samim tim i mediji će se više „otvoriti“ prema romskoj populaciji,
a i Romi će, sa druge strane, sa mnogo više povjerenja gledati na svoje okruženje i ljude sa
kojima žive - ili bi trebali živjeti - ravnopravno u svakom smislu. (Slobodna Bosna, Dino
Bajramović, urednik)
II. Analiza medija i programa za i o nacionalnim manjinama
Glas Roma
HRONIČAR AKTIVNOSTI ROMSKE MANJINE
Časopis Glas Roma izlazi od početka 2011. godine. Do februara 2012. imao je mjesečnu
dinamiku a nakon toga su, zbog problema sa finansijama, zaključno sa augustom izašla samo
dva broja. Monitorisano je sedam brojeva (august 2011-februar 2012). Do novembra, kako
piše u impresumu, bila je riječ o zajedničkom projektu Udruženja Roma Gradiška, Udruženja
žena Romkinja „Romska mladost“ i udruženja žena Romkinja „Tempire Romano“, uz
finansijsku podršku Open Society Foundations. Nakon toga izdavač je Savez NVO Roma
Republike Srpske, a donator je Swis Agency for Development and Cooperation (SDC). Tiraž
se kretao od 1.000 do 1.200 primjeraka. List je besplatan i distribuiše se putem romskih
udruženja.
List prati zbivanja u Bosni i Hercegovini u kojima učestvuju Romi ili koja se direktno tiču
problema romske populacije. S obzirom da da su projektni lideri iz Republike Srpske, gdje je i
sjedište redakcije (Gradiška), znatno veći broj tekstova je iz tog dijela zemlje. Praktično,
časopis je hroničar zbivanja u vezi sa Romima u BiH sa posebnim akcentom na izvještavanje
o projektnim akcijama samih aktera projekta, ali i drugih romskih organizacija, kao i
promotor kulturnih osobenosti Roma.
Nije zabilježen nijedan novinarski sadržaj na romskom. U svakom izdanju ima 20 stranica u
punom koloru. Prelom je magazinskog tipa sa velikim brojem fotografija. U lijevom gornjem
uglu iznad naziva „novine“ pozicionirana je romska zastava dok u nastavku velikim slovima
piše „GLAS ROMA“. Naslovna stranica ima tzv. informativni dizajn sastavljen od
najzanimljivijih naslova iz broja sa pripadajućim fotografijama. Na zadnjoj stranici je uvijek
jedna pjesma romskih pjesnika, nekada dvojezično a nekada samo na srpskom jeziku, u
zavisnosti kako je izvorno napisana. Pozadinu teksta pjesme krasi nešto slobodniji, umjetnički
51