MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP

savjet.webnode.com informiše i povezuje se sa Romima putem portala. „Ne bavimo se
klasičnim vijestima, jer to iziskuje mnogo posla i vremena, uglavnom na našem portalu
možete pronaći sve ono što je trenutnu aktuelno po pitanju Roma u regionu, ali, kao što sam i
naveo, nemamo još uvijek kvalitetnu redakciju i uglavnom preuzimamo članke sa drugih
portala, ali naravno, na našem portalu ima dosta naših članaka, saopštenja, kritika.
Zahvaljujući ovom portalu mi smo u komunikaciji sa skoro svim Romima u regionu. I na taj
način smo u situaciji da pratimo sva dešavanja i naravno da razmijenimo iskustva.“ 49
Muslimanski savjet je takođe aktivan i dobija sredstva od Fonda za zaštitu i ostvarivanje
manjinskih prava. Osnovan je i prvi islamski web portal www.monteislam.com.
III. Manjinski mediji nevidljivi na crnogorskom tržištu
Prema podacima Instituta za medije 2004. godine u Crnoj Gori je evidentirano 108 medija, što
je ipak bilo previše za zemlju sa blizu 650.000 stanovnika. U 2012. godini brojni lokalni
mediji nisu preživjeli ekonomsku krizu, dok je u pojedinim došlo do promjena u vlasničkoj
strukturi. Postavlja se pitanje - kako na malom tržištu manjinski mediji mogu preživjeti bez
pomoći države? I državni i privatni mediji posluju sa velikim finansijskim gubicima i bore se
za publiku na različite načine. Nizak stepen medijskih sloboda, 50 politički i ekonomski pritisci
u redakcijama, autocenzura, direktne i indirektne metode manipulacije su karakteristike
crnogorskog medijskog tržišta. U uslovima žestoke konkurencije mainstream mediji se
međusobno bore i vrijeđaju. U takvoj atmosferi veoma je teško steći povjerenje
konzumenata, poslovati i održati se na tržištu. Tržišno poslovanje medija najbolje
objašnjavaju Miroljub Radojković i Branimir Stojković: „U društvima razvijenog kapitalizma
pretežna većina medija je komercijalno usmjerena i nastoji da pridobije što širi auditorijum,
kako bi ga „prodala“ korporacijama koje u medijima plasiraju svoje reklame. Zbog toga
manjine najčešće nisu bile dovoljno velik „zalogaj“ (kako demografski – po svojoj brojnosti,
tako i ekonomski – po kupovnoj moći kojom su raspolagale), koji bi, kroz programe koji im
se obraćaju, opravdao sredstva uložena u oglašavanje.“ (Radojković, Stojković, 2009:130)
Igor Kanižaj upozorava da su za većinu građana mediji osnovni izvor informacija putem
kojeg formiraju mišljenje, stavove o različitim pitanjima, pa i o manjinama. Problem nastaje u
onom trenutku kada mediji kroz informativni program ili ignorišu ili diskredituju manjinske
grupe (Kanižaj, 2006:25). Autor navodi da su brojna istraživanja potvrdila da mediji
uglavnom negativno izvještavaju o manjinama. Odnosno, manjine su u medijima
predstavljene na sljedeći način:
- kao učesnici kriminalnih radnji, tragedija, nasilja, prijetnja javnom redu i miru;
- kao opasni i neracionalni uz hiperbolisanje negativnih karakteristika i formiranje
određenih stereotipa;
- manjinski narodi su sami krivi za svoju sudbinu jer su neaktivni i ne čine ništa u cilju
poboljšanja svog statusa;
- socijalni, ekonomski i politički razvoj manjina se predstavlja veoma površno, odnosno
mediji se ne bave dubljom analizom položaja manjina. (Kanižaj, 2006:31)
49 Intervju sa potpredsjednikom Nacionalnog savjeta Roma i Egipćana Muhamedom Ukovićem (6.9.2012.)
50 Prema indeksu slobode organizacije „Reporteri bez granica“ Crna Gora zauzima 107 mjesto.
131