MANJINE I MEDIJI NA ZAPADNOM BALKANU - RRPP

vijest „Radionica sa fokus grupom Roma“, gdje se nabrajaju radionice i navode gradovi gdje
su održane, ali se nigdje u tekstu ne kaže o čemu se radi, tj. kakve su radionice, čemu služe i
šta je na njima bilo. Dakle, nemamo odgovor na novinarsko pitanje ŠTA, što daje potpuni
besmisao vijesti. U broju od oktobra 2012. imamo hronološki napisan tekst sa jednog
događaja (IPA seminara) skoro u vidu čistog transkripta, gdje se do besmisla dovodi glavna
tema ovog događaja – Romi kao bijelo roblje. Tako u tekstu imamo i ovakve dijelove
izvještaja: „Nakon završetka turnira organizovana je večera, takođe u svadbenom salonu
'Kruna'. Neposredno prije večere proglašen je pobjednik turnira i uručeni pehari diplome
klubovima i igračima, a nakon toga uručene su i zahvalnice...“ (pa se nabrajaju silne
organizacije). Odsustvo novinarskog „šlifa“ se vidi i u činjenici da se neke osobe oslovljavaju
kao gospodin, što u novinarskoj praksi nije uobičajeno, posebno ako je navedena i njegova
funkcija.
Ili u broju od augusta 2012. bilježimo opširan tekst „Romsko književno stvaralaštvo“.
Autorica je Hedina Sijerčić, za koju je napisano da je „uvodničar“. Očigledno, riječ je o
izlaganju na nekoj konferenciji. Bez obzira na niz zanimljivih podataka, pažljivom čitaocu
ostaje pitanje kada, na kojem mjestu i kojim povodom je ova književnica ovo izrekla.
Na kraju možemo zaključiti da list predstavlja kombinaciju dnevnika romskih aktivnosti u
BiH i promotivno-edukativnih aktivnosti romske etnije i kulture. Koliko je njegov
informativno-hroničarski opus sveobuhvatan mogu, vjerovatno, procijeniti samo ključni akteri
romskih organizacija u BiH. Ciljna grupa lista su Romi Bosne i Hercegovine, a posebno oni
koji su vezani za rad brojnog nevladinog romskog sektora. Međutim, list ima vrijednost i u
široj sferi državnih i nevladinih organizacija koje se bave socijalnom problematikom, jer kroz
časopis dobijaju uvid u problematiku najveće manjinske zajednice u BiH i najveće socijalno
isključene grupe. Konačno, to je značajan izvor informacija i za sve one koji se bave
problemima Roma u nevladinom sektoru i organima vlasti, posebno lokalnim.
Amaro drom
PRVI KORACI – ROMI KAO NOVINARI
Prvi broj Amaro droma, časopisa za promociju romske zajednice u BiH, izašao je u maju
2012. godine. Predviđeno je da do kraja godine izađe pet brojeva. Monitorisali smo izdanja iz
maja i jula mjeseca, koja su izašla do finalizacije ove analize. Već u uvodniku glavne urednice
Branke Mrkić-Radević naglašava se da je riječ o tzv. projektnom časopisu, koji je smješten
unutar mnogo većeg projekta Be R.O.M.A.L.E.N., koji je podržan od Norveške ambasade u
BiH. Cilj projekta je, kako se navodi u uvodniku, rušenje predrasuda većinske zajednice
prema Romima u BiH i socijalno uključenje romske populacije u društvene tokove.
Amaro drom, što na romskom znači naš put, nastoji oslikati probleme sa kojima se susreću
Romi u BiH u svakodnevnom životu i promovisati uglavnom pozitivne događaje iz romskih
zajednica kao i pojedince koji djeluju u tim zajednicama. Ono što karakteriše ovaj časopis je
činjenica da je većina tekstova nastala kao plod rada samih Roma, učesnika u projektu, koji se
tokom projekta obučavaju za pisanje vijesti i korištenje interneta za informativni aktivitet
udruženja iz kojih dolaze. Urednica je iskusna novinarka, specijalista za društvene teme, koja
uređuje (dijeli zadatke, rediguje njihove vijesti) ovaj specifični časopis.
61