20.04.2013 Views

O le a le Feagaiga Fou?

O le a le Feagaiga Fou?

O le a le Feagaiga Fou?

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

“E <strong>le</strong>ai lava se isi fesili taua e tatau ona fesili ai pea<br />

lava pea se tasi nai lo <strong>le</strong> fesili na fesili ai ia Paulo: ‘Le<br />

Alii e, se a <strong>le</strong> mea e te finagalo i ai ou te faia?’<br />

[Galuega 9:6.] Ma e <strong>le</strong>ai se isi tali e sili atu nai lo <strong>le</strong><br />

tali na ia mauaina: ia alu i e ua faatagaina e <strong>le</strong> Alii e<br />

aumai ai faatonuga” (God, Family, Country; Our Three<br />

Great Loyalties [1974], 162).<br />

Fesili: O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea e tatau ona e faia ina ua e mauaina se tali<br />

mai <strong>le</strong> Alii? Faitau Galuega 9:7– 22, ma mafaufau e fesili atu<br />

i fesili nei:<br />

• O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea na oo ia Paulo ona o <strong>le</strong>nei faaaliga?<br />

• O <strong>le</strong> a se faailoga o loo i ai na usita’i ia Saulo i <strong>le</strong> tali na<br />

ia mauaina?<br />

• O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea na ta’u atu e <strong>le</strong> Alii ia Anania e uiga ia Saulo na<br />

saunia ai o ia e fetaia’i ma <strong>le</strong>nei tagata sa faasaua i <strong>le</strong> Eka<strong>le</strong>sia?<br />

• Na faapefea ona faamanuiaina Saulo ina ua ia usita’i ma<br />

faalogo i <strong>le</strong> tali i <strong>le</strong> fesili a <strong>le</strong> Alii?<br />

• O a ni faamanuiaga tatou te mauaina pe afai tatou te faia<br />

<strong>le</strong> mea na faia e Saulo?<br />

Fesili i <strong>le</strong> vasega:<br />

• E faapefea ona tali mai <strong>le</strong> Alii ia tatou fesili i ona po nei?<br />

(O ni tali e aofia ai ni mau, o <strong>le</strong> Agaga Paia, tatalo, matua,<br />

ta’ita’i o <strong>le</strong> perisitua, faamanuiaga faapeteriaka.)<br />

• O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea o <strong>le</strong> a tupu pe afai o <strong>le</strong> a tatou teena ia tali na<br />

tuuina mai e <strong>le</strong> Alii ia i tatou?<br />

• O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> taua te<strong>le</strong> o <strong>le</strong> tausia o tulafono a o tatou naunau<br />

e su’eina <strong>le</strong> mea o loo finagalo ai <strong>le</strong> Alii tatou te faia?<br />

Galuega 9:16. O Soo o Keriso e tatau ona latou<br />

naunau e ositaulaga. (15–20 minute)<br />

Faaali i <strong>le</strong> vasega ni ata se lua po o se tolu o ni tagata ua latou<br />

faia ni mea taua mo <strong>le</strong> nuu (e pei o se foma’i, se tina, se<br />

faiaoga). Mo ata ta’itasi, fesili: O a ni taulaga na faia e nei<br />

tagata e avea ai i latou ma ni tagata alualu i luma? Fesili:<br />

E faapefea ona faamanuiaina isi i a latou taulaga?<br />

Faitau <strong>le</strong> Galuega 9:16 ma <strong>le</strong> 2 Korinito 11:23–28 ma mata’ituina<br />

po o a mea na oo ia Saulo (Paulo) ona o <strong>le</strong> galuega a Keriso. Ta’u<br />

atu i <strong>le</strong> vasega o <strong>le</strong> mulimuli ia Keriso e mana’omia ai lo tatou<br />

ositaulaga i mea uma ma o soo o <strong>le</strong> te<strong>le</strong> o taimi e valaauina ai ia<br />

onosa’ia mea e te<strong>le</strong>. Fesili: Aisea na faia ai e Paulo nei taulaga?<br />

Fai mai ia Polika Iaga e uiga i <strong>le</strong> Perofeta o Iosefa Samita:<br />

“O Iosefa, semanu e <strong>le</strong> mafai ona faaatoatoaina, e tusa<br />

lava pe e soifua o ia i <strong>le</strong> afe tausaga, pe a na fai e lå oo<br />

ia te ia ni sauaga. Afai na ia soifua i ni tausaga se afe,<br />

ta’ita’i i ona tagata ma tala’i <strong>le</strong> Tala<strong>le</strong><strong>le</strong>i e aunoa ma ni<br />

sauaga, e <strong>le</strong> mafai ona faaatoatoaina o ia i <strong>le</strong> tolusefulu<br />

iva o ona tausaga” (Discourses of Brigham Young, 351).<br />

149<br />

Fesili:<br />

• O a ni aafiaga na o‘o i <strong>le</strong> Perofeta o Iosefa Samita ona<br />

o sauaga, mafatiaga ma taulaga?<br />

• E mafai faapefea ona tatou taulimaina puapuaga ma<br />

taulaga pe a oo mai?<br />

• E mafai faapefea ona faamanuiaina isi ia tatou taulaga?<br />

• Faitau <strong>le</strong> Roma 8:35–39 ma mata’ituina pe faapefea e Paulo<br />

ona faataunuuina ni taulaga mata’utia. Fesili:<br />

• O a auala eseese e faaali mai ai <strong>le</strong> “alofa o Keriso.”?<br />

• Na fesoasoani faapefea <strong>le</strong>a ia Paulo?<br />

• E mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatou?<br />

Galuega 9:32–43. O Peteru sa i ai <strong>le</strong> mana<br />

o Keriso ma o loo i ai <strong>le</strong>a mana i <strong>le</strong> Eka<strong>le</strong>sia<br />

i ona po nei. (15–20 minute)<br />

Fai i <strong>le</strong> vasega e tapuni a latou tusi paia. Tuu atu i ai se faailo<br />

e tatala ai a latou tusi paia ma su’eina se faamatalaga e uiga<br />

i <strong>le</strong> faaaogaina o <strong>le</strong> perisitua e faamanuiaina ai <strong>le</strong> olaga o se<br />

isi. Ia fetufaa’i ia faamatalaga ma mau ua latou maua ma isi<br />

o <strong>le</strong> vasega.<br />

Vaelua <strong>le</strong> vasega i ni vaega se lua. Tuu atu e faitauina ma<br />

faatusatusa ia <strong>le</strong> Galuega 9:32–35 ma <strong>le</strong> Mareko 2:1–12 e se<br />

tasi o vaega. O <strong>le</strong> isi vaega ia faitau ma faatusatusa <strong>le</strong> Galuega<br />

9:36–43 ma <strong>le</strong> Luka 7:11–17. Ia faaaogaina ia fesili nei po o se<br />

vaega e fesoasoani i la outou talanoaga:<br />

• O ai na faia vavega i <strong>le</strong> tala o loo maua i <strong>le</strong> Mareko<br />

ma <strong>le</strong> Luka?<br />

• O ai na faia vavega i tala o loo i <strong>le</strong> Galuega?<br />

• O ai na maua mai ai e Peteru <strong>le</strong> mana o <strong>le</strong> perisitua?<br />

• O ai na toefuataiina mai <strong>le</strong>nei mana i <strong>le</strong> laue<strong>le</strong>e<strong>le</strong> i ona<br />

po nei? (Peteru, Iakopo ma Ioane: tagai i <strong>le</strong> MFF 128:20).<br />

Fesili pe i ai se isi o <strong>le</strong> vasega ua faamanuiaina ona o <strong>le</strong> mana<br />

o <strong>le</strong> perisitua. A <strong>le</strong>ai se isi, faamatala atu se mea na tupu i lou<br />

lava olaga. Molimau atu o <strong>le</strong> pu<strong>le</strong> po o <strong>le</strong> mana o <strong>le</strong> perisitua<br />

a Keriso o loo ia te i tatou i <strong>le</strong> Eka<strong>le</strong>sia i ona po nei.<br />

Faatomuaga<br />

Galuega 10–12<br />

Galuega 10–12<br />

Na fetalai atu Iesu i Ana Aposetolo “ O atu ia outou i <strong>le</strong> lalolagi<br />

uma, ma tala’i atu <strong>le</strong> tala<strong>le</strong><strong>le</strong>i i tagata uma lava” (Mareko 16:15).<br />

O <strong>le</strong> tusi o Galuega o loo faaalia ai <strong>le</strong> faataunuuina e Aposetolo<br />

galuega paia. O <strong>le</strong> au Iutaia sa i nuu mamao ma tagata o nuu ese<br />

na latou faalogo o loo talaiina <strong>le</strong> tala<strong>le</strong><strong>le</strong>i i <strong>le</strong> latou lava gagana<br />

i <strong>le</strong> aso o <strong>le</strong> Penetekoso (tagai Galuega 2:1–12). O Nikolao o se<br />

tasi o <strong>le</strong> to’afitu na valaauina e tausia faafine ua oti a latou

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!