Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
“. . . O nisi [talosaga] e vave ona tali mai, ae o nisi<br />
e umi <strong>le</strong> taimi e faatali ai, ma o iina tonu e oo mai ai<br />
ia te i tatou <strong>le</strong> loto vaivai. ...<br />
“E i ai . . . taimi e oo ai i lou loto <strong>le</strong> faa<strong>le</strong>tonu pe mata<br />
o <strong>le</strong> a tali mai o ia i a tatou talosaga. Pe tusa o <strong>le</strong><br />
luasefululua tausaga talu ai na fanau mai ai <strong>le</strong> ma’ua<br />
tama teine lona fa. Ina ua uma ona fanau mai, sa tau<br />
atu e <strong>le</strong> fomai i lou toalua e <strong>le</strong> tatau ona toe maua e ia<br />
nisi tamaiti. Sa ma talanoa i <strong>le</strong>a tulaga, ma sa faapea<br />
mai lou toalua, ‘Ou te lagona o loo i ai se isi tamaitiiti<br />
mo i taua.’ Ma sa faia loa la ma’ua filifiliga e tatau<br />
lava ona toe maua e i maua se isi pepe.<br />
“Sa mavae <strong>le</strong> tausaga e tasi, ae <strong>le</strong>i maua lava se pepe;<br />
ua faapea foi ona mavae atu <strong>le</strong> lua tausaga. Sa iu ina<br />
faapea mai se tasi o <strong>le</strong> fanau teine, ‘E te lua mautinoa<br />
e tatau ona toe i ai se isi pepe?’ Sa faapea mai lo’u<br />
toalua e mafai ona toe i ai se isi pepe, o <strong>le</strong>a sa ma o atu<br />
ai loa ma fesili atu ia te ia, ‘E te mautinoa o <strong>le</strong> a toe<br />
maua se isi a tatou pepe?‘ Sa ia tali mai, ‘Ioe, ae <strong>le</strong>’i<br />
lava <strong>le</strong> umi o a tatou tatalo ma <strong>le</strong> malosi.’ O <strong>le</strong>a sa<br />
matou toe tatalo ai mo <strong>le</strong> isi tausaga, ae <strong>le</strong>ai lava se<br />
pepe. Ona matou toe fesili atu foi <strong>le</strong>a: ‘E te mautinoa<br />
<strong>le</strong> mea o loo e talanoa e uiga i ai?‘ ’Ioe,’ o lana tali <strong>le</strong>a.<br />
O <strong>le</strong>a sa matou tatalo ai mo <strong>le</strong> tasi ma <strong>le</strong> lua ma <strong>le</strong> tolu<br />
ma <strong>le</strong> fa ma <strong>le</strong> lima ma <strong>le</strong> ono ma <strong>le</strong> valu tausaga! Ae<br />
te’i ua oo i se tasi aso i <strong>le</strong> laulau ai sa ia faapea mai ai,<br />
‘E te iloa <strong>le</strong> mea ua tupu? O <strong>le</strong> a toe maua se isi a tatou<br />
pepe.’ Ua outou silasila la, o tatalo o nisi taimi e vave<br />
ona tali mai, a o nisi foi taimi e te tatalo mo <strong>le</strong> taimi<br />
umi, a o <strong>le</strong>÷i maua e oe <strong>le</strong> mea e te manao i ai. ...<br />
“Ia faamanuia e <strong>le</strong> Alii outou ina ia faaauau pea i<br />
faamoemoega amiotonu” (“Tatalo—Toe Taumafai,”<br />
Liahona, Tesema 1981, 13).<br />
Ia valaaulia tamaiti o <strong>le</strong> vasega e fetufaai atu ni o latou lagona<br />
i <strong>le</strong> iloaina <strong>le</strong>a e tali mai e <strong>le</strong> Atua ia tatalo.<br />
Luka 1:13–17, 26–56; 3:1–22 (tagai foi Mataio 3;<br />
14:3–5; Mareko 1:4–11; 6:17–20; Ioane 1:1–36). E<br />
mafai ona avea ia Maria ma Ioane ma<br />
faataitaiga mo i tatou. (45–50 minute)<br />
Aumai se faata i <strong>le</strong> vasega, ma uu i luma o ni tamaiti.<br />
• O <strong>le</strong> a se mea tou te fiafia ai i faata? O <strong>le</strong> a se mea tou te <strong>le</strong><br />
mananao i ai?<br />
• O <strong>le</strong> a sou popo<strong>le</strong> o i ai i ou foliga vaaia? O <strong>le</strong> a se mea e te<br />
faia e taumafai ai e suia ou foliga vaaia?<br />
• O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> taua o lou vaaiga i fafo e faatusatusa i ou uiga ma<br />
lou ituaiga tagata i totonu? (tagai foi 1 Samuelu 16:7).<br />
Ia talanoaina faapuupuu pe mafai faapefea e tagata lauiloa (e<br />
pei o tagata autu i te<strong>le</strong>vise, faaali teuga, tagata lauiloa i taaloga,<br />
po o tagata fai musika) ona faa-aafiaina ou faatulagaga. Fesili<br />
77<br />
atu: O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> <strong>le</strong>aga atonu e tulai mai i <strong>le</strong> avea o nisi o i latou<br />
na ma tagata e te faataitai i ai? Ia molimau atu o nisi o tagata<br />
sili ona <strong>le</strong><strong>le</strong>i e faataitai i ai o loo maua i totonu o tusitusiga<br />
paia, ma a o tatou mulimuli i a latou faataitaiga o <strong>le</strong> a mafai ai<br />
ona tatou faamalosia o tatou agaga, ae <strong>le</strong> na o <strong>le</strong> faa<strong>le</strong><strong>le</strong>ia o<br />
o tatou foliga faa<strong>le</strong>tino po o mea e mafaia. O nisi o tagata <strong>le</strong><strong>le</strong>i<br />
e toalua e avea ma faataitaiga e mafai ona tatou mulimuli i ai<br />
o Ioane <strong>le</strong> Papatiso ma Maria.<br />
Faitau <strong>le</strong> Luka 7:28 ma vaai pe na faapefea ona faamatalaina e<br />
<strong>le</strong> Faaola ia Ioane <strong>le</strong> Papatiso. Ia fetufaai atu <strong>le</strong> saunoaga <strong>le</strong>nei<br />
mai ia Elder Bruce R. McConkie, ma valaaulia tamaiti<br />
o <strong>le</strong> vasega e faalogo mo mafuaaga na faamatalaina ai e <strong>le</strong> Alii<br />
ia Ioane i <strong>le</strong> auala na Ia faamatalaina ai.<br />
“E toaitiiti lava ni nai perofeta e tutusa ma Ioane <strong>le</strong><br />
Papatiso. Faatasi ai ma isi mea, o lana galuega na<br />
muai ta’uina mai e Liae (1 Nifae 10:7–10), e Nifae<br />
(1 Nifae 11:27; 2 Nifae 31:4–18), ma Isaia (Isaia 40:3);<br />
na oo mai Kaperielu mai lotoa o <strong>le</strong> mamalu e faailoa<br />
atu <strong>le</strong> oo mai o Ioane (Luka 1:5–44); o ia o <strong>le</strong> taitai<br />
mulimuli faa<strong>le</strong>tulafono, na umia ia ki ma <strong>le</strong> pu<strong>le</strong> i lalo<br />
o <strong>le</strong> augatupulaga a Mose (MFF 84:26–28); o lana<br />
misiona o <strong>le</strong> muamua <strong>le</strong>a e saunia <strong>le</strong> auala, papatiso,<br />
ma folafola atu <strong>le</strong> paia o <strong>le</strong> avea ai o Keriso ma Alo<br />
(Ioane 1); ma i ona po nei, i <strong>le</strong> aso 15 o Me, 1829, na<br />
toe foi mai ai o ia i <strong>le</strong> lalolagi o se tagata toetu e tuuina<br />
mai <strong>le</strong> Perisitua Arona i luga o Iosefa Samita ma<br />
Oliva Kaotui. ([Talafaasolopito—Iosefa Samita<br />
2:66–75]; MFF 13.)“ (Mormon Doctrine, 393).<br />
Ta’u atu i tamaiti o Ioane o se faataitaiga <strong>le</strong><strong>le</strong>i mo i latou o loo<br />
umia <strong>le</strong> Perisitua Arona. Faitau faatasi ma i latou <strong>le</strong> valoaga<br />
e faatatau ia Ioane o loo i <strong>le</strong> Luka 1:13–17.<br />
• O a uiga o Ioane e mafai ona e sailia o <strong>le</strong> a taua te<strong>le</strong> mo<br />
i latou o loo umia <strong>le</strong> perisitua i ona po nei? (Na ia aumaia <strong>le</strong><br />
olioli ma <strong>le</strong> fiafia i isi [f. 14], e sili o ia i luma o <strong>le</strong> Alii [f. 15],<br />
na ia fesoasoani e saunia tagata e taliaina <strong>le</strong> Alii [f. 17].)<br />
• Aisea e taua ai <strong>le</strong> i ai o nei uiga?<br />
• E faapefea ona faatusatusa <strong>le</strong> taua o nei uiga i o tatou<br />
foliga vaaia?<br />
Fesili atu i teine o lau vasega: O <strong>le</strong> a sou lagona e i ai pe afai<br />
e i ai ia i latou o loo umia <strong>le</strong> Perisitua Arona i aso nei ia uiga<br />
ia sa ia Ioane? Fai atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega e faitau malie <strong>le</strong><br />
Luka 3:1–22 e vaai ai mo isi uiga po o mea na faataunuuina<br />
e Ioane ia e mafai foi e alii talavou ona faataitai i ai, ma<br />
talanoaina o se vasega.<br />
Fesili atu:<br />
• O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> ituaiga tamaitai e te talitonu sa avea ai Maria?<br />
• Faitau <strong>le</strong> 1 Nifae 11:14–15. O <strong>le</strong> a se tulaga popo<strong>le</strong> te<strong>le</strong> sa<br />
ia te ia e te mafai ona taumateina e uiga i ona foliga vaaia?<br />
Ia fetufaai atu <strong>le</strong> saunoaga <strong>le</strong>nei mai ia Elder Bruce R.<br />
McConkie e uiga ia Maria:<br />
Luka 1–3