You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
O <strong>le</strong> Tala<strong>le</strong><strong>le</strong>i e Tusa ma <strong>le</strong> Faamatalaga a Mataio<br />
• E tusa ai ma nei fuaiupu, o <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea o loo faalagolago i ai<br />
<strong>le</strong> tausiga o i tatou e <strong>le</strong> Alii?<br />
• O <strong>le</strong> a sou lagona i lou iloaina <strong>le</strong>a o <strong>le</strong> a sa’o ma faamaoni<br />
<strong>le</strong> Alii?<br />
• E mafai faapefea e <strong>le</strong> malamalama i <strong>le</strong>nei mataupu faavae<br />
ona aafia ai <strong>le</strong> auala tatou te taulimaina ai isi tagata?<br />
Mataio 5:14–16 (Mau Tauloto tagai foi Luka<br />
8:16; 11:33). E tatau ona tatou mulimuli i <strong>le</strong><br />
malamalama o Keriso ma ia faailoa atu <strong>le</strong>na<br />
faataitaiga ina ia faaali atu ai i isi <strong>le</strong> auala e o<br />
mai ai ia Keriso. (10–15 minute)<br />
Tapå uma moli o loo i totonu o <strong>le</strong> potu ae ki se moliuila. Fai<br />
atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega ina ia latou manatunatu e pei lava o<br />
loo latou i ai i totonu o se ana um∏ lava ma e na o <strong>le</strong> pau <strong>le</strong><br />
auala e saili ai lo latou auala i fafo o <strong>le</strong> malamalama <strong>le</strong>a o lau<br />
moliuila. Ia valaaulia tamaiti o <strong>le</strong> vasega e faitau <strong>le</strong> Mataio<br />
5:14–16 a o e uuina <strong>le</strong> moliuila i luga o <strong>le</strong> tusi.<br />
• E faapefea ona faatusatusa <strong>le</strong> malamalama o <strong>le</strong> moliuila<br />
i totonu o <strong>le</strong> ana i <strong>le</strong> malamalama o loo i ai i nei fuaiupu?<br />
• E mafai faapefea e a tatou faataitaiga ona aafia ai isi e pei<br />
ona taitaiina e se moliuila i latou o loo i <strong>le</strong> pouliuli?<br />
Faaaoga fesili nei e fesoasoani ai i tamaiti aoga ia malamalama<br />
o Iesu Keriso o <strong>le</strong> pogai <strong>le</strong>a o <strong>le</strong> malamalama <strong>le</strong>a e tatau ona<br />
tatou mulimuli atu i ai:<br />
• Faitau <strong>le</strong> Moronae 7:16–17. O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea <strong>le</strong>a o loo fananau<br />
mai ma tagata <strong>le</strong>a latou te maua ai se lagona o <strong>le</strong> sa’o ma<br />
<strong>le</strong> sese?<br />
• E tusa ai ma <strong>le</strong> Mataio 5:14–16, o <strong>le</strong> a <strong>le</strong> malamalama <strong>le</strong>a e<br />
oo mai i olaga o tagata amiotonu ma aafia ai isi mo <strong>le</strong> <strong>le</strong><strong>le</strong>i?<br />
• Faitau <strong>le</strong> Mataupu Faavae ma <strong>Feagaiga</strong> 88:5–13. O ai <strong>le</strong><br />
pogai o <strong>le</strong> malamalama?<br />
• Faitau <strong>le</strong> 3 Nifae 15:12. O ai Na te fetufaai atu i ai<br />
<strong>le</strong>na malamalama?<br />
Ta’u atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega, afai tatou te maua <strong>le</strong> malamalama,<br />
ua ia te i tatou <strong>le</strong> tiutetauave o <strong>le</strong> faasusuluina atu <strong>le</strong>a i isi. Ae<br />
tatau ona ‘aua ne’i galo ia i tatou <strong>le</strong> e ana <strong>le</strong> malamalama <strong>le</strong>a e<br />
ao ona tatou faasusulu atu i <strong>le</strong> lalolagi. Na faamalamalama mai<br />
e <strong>le</strong> Faaola, “Faauta, o a’u o <strong>le</strong> malamalama tou te sisii i luga”<br />
(3 Nifae 18:24). Fesili atu: E faapefea ona aafia isi i a tatou faataitaiga?<br />
Faitau <strong>le</strong> A<strong>le</strong>ma 39:11 ma vaai ai pe na faapefea ona<br />
aafia isi i faataitaiga a Korianetona. Ia valaaulia tamaiti o <strong>le</strong><br />
vasega e fetufaai atu ni mea na tutupu i tagata na oo i ai ni<br />
aafiaga <strong>le</strong><strong>le</strong>i po o ni aafiaga <strong>le</strong>aga ona o faataitaiga a isi. Fesili<br />
atu: E tusa ai ma <strong>le</strong> Mataio 5:16, afai e vaai mai isi i a tatou<br />
galuega <strong>le</strong><strong>le</strong>i, o ai e tatau ona latou naunau e mulimuli atu i ai?<br />
Mataio 5:21–48 (tagai foi Luka 6:29–36). Na<br />
faataunuuina e Iesu Keriso <strong>le</strong> tulafono a Mose<br />
30<br />
ma toefuataiina <strong>le</strong> atoatoaga o <strong>le</strong> tala<strong>le</strong><strong>le</strong>i, ma<br />
aumaia <strong>le</strong> tulafono maualuga. (10–15 minute)<br />
Aumai ni poloka taalo a tamaiti i <strong>le</strong> vasega. Tusi i luga o <strong>le</strong><br />
laupapa <strong>le</strong> Ua faataunuuina e Keriso <strong>le</strong> tulafono a Mose ma aumaia<br />
se tulafono maualuga. Ia valaaulia se tamaitiiti o <strong>le</strong> vasega e<br />
faaaoga ia poloka taalo e fausia ai se mea e foliga i <strong>le</strong> faaupuga<br />
o loo i luga o <strong>le</strong> laupapa ona faamalamalama atu <strong>le</strong>a pe faapefea<br />
ona faatatau i <strong>le</strong> faamatalaga. (Mo se faataitaiga e mafai e se<br />
tamaitiiti ona fausia se faavae e faatusa i ai <strong>le</strong> tulafono a Mose<br />
ae o <strong>le</strong> isi vaega uma o <strong>le</strong> fa<strong>le</strong> e faatusa i ai <strong>le</strong> tulafono maualuga<br />
a Keriso.) Faitau faatasi ma tamaiti o <strong>le</strong> vasega <strong>le</strong> Mataio 5:21– 48<br />
ma saili ai ia faataitaiga o <strong>le</strong> faaopoopoina atu e Keriso o<br />
tulafono fou i tulafono na Ia faavaeina e ala mai ia Mose. Tusi<br />
i luga o <strong>le</strong> laupapa mea na e mauaina (faaaoga <strong>le</strong> siata o loo<br />
auuina atu faatasi e tagatagai i ai).<br />
O <strong>le</strong> Tulafono Tuai a Mose O <strong>le</strong> Tulafono <strong>Fou</strong> a Keriso<br />
Aua e te fasioti tagata<br />
(tagai Esoto 20:13)<br />
Aua e te mulilua<br />
(tagai Esoto 20:14)<br />
Aua ne’i faatete’aina se<br />
ulugalii e aunoa ma se tusi a<strong>le</strong>i<br />
(tagai Teuteronome 24:1–2)<br />
Aua ne’i solia ni tautoga na<br />
faia i <strong>le</strong> suafa o <strong>le</strong> Alii<br />
(tagai Numera 30:2)<br />
Faamasinoga—sui <strong>le</strong> mata i <strong>le</strong><br />
mata (tagai Levitiko 24:20)<br />
Alofa i lou tuaoi<br />
(tagai Levitiko 19:18)<br />
Aua e te ita (tagai Mataio 5:22)<br />
Aua ne’i i ai ni ou manatu<br />
manaonao (tagai Mataio 5:28)<br />
Aua ne’i tete’a se’i vagana<br />
ua mulilua (see Mataio 5:32)<br />
Aua ne’i faia ni tautoga;<br />
ua lava lau upu<br />
(tagai Mataio 5:34–37)<br />
Alofa—liliu <strong>le</strong> isi alafau<br />
(tagai Mataio 5:39–42)<br />
Alofa i lou fili<br />
(tagai Mataio 5:44–47)<br />
Fesili atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega: E fia ni tulafono a Mose o loo<br />
tatou talitonu pea i ai ma faaaogaina? Faitau <strong>le</strong> Mataio 5:48<br />
ma fesili atu: E faapefea ona faatatau <strong>le</strong> tulafono fou <strong>le</strong>a na<br />
faatuina e Keriso i <strong>le</strong> avea ma se tagata atoatoa?<br />
Mataio 6:1–23. E <strong>le</strong> tatau ona tatou mitamita<br />
i a tatou galuega. (15–20 minute)<br />
Feula se paluni mo <strong>le</strong> vasega e aunoa ma <strong>le</strong> nonoaina. Ta’u atu<br />
i tamaiti o <strong>le</strong> vasega e te manao e faaali atu ia i latou <strong>le</strong> ‘ea o loo<br />
i totonu o <strong>le</strong> paluni. Faaalu <strong>le</strong> ‘ea i fafo. Fesili atu: O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> aoga<br />
o se paluni pe a <strong>le</strong>ai se ‘ea i totonu?<br />
Ta’u atu i tamaiti nisi o mea e sili atu ona taofiofia ia i tatou<br />
ae aua ne’i fetufaaiina atu i isi. Ia valaaulia tamaiti o <strong>le</strong> vasega<br />
e faitauina <strong>le</strong> Mataio 6:1–4 e uiga i mea alofa, fuaiupu 5–7<br />
e uiga i <strong>le</strong> tatalo, ma <strong>le</strong> fuaiupu 16–18 e uiga i <strong>le</strong> anapogi.<br />
Ia talanoaina fesili nei:<br />
• E faapefea ona avea <strong>le</strong> faaalia o uiga amiotonu e pei o <strong>le</strong><br />
faaaluina i fafo o <strong>le</strong> ‘ea o se paluni?<br />
• E faapefea ona aafia lo tatou foai atu i e matitiva, tatalo, po<br />
o <strong>le</strong> anapogi i lo tatou faalialiava<strong>le</strong>?