20.04.2013 Views

O le a le Feagaiga Fou?

O le a le Feagaiga Fou?

O le a le Feagaiga Fou?

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

O <strong>le</strong> Tala<strong>le</strong><strong>le</strong>i e Tusa ma <strong>le</strong> Faamatalaga a Mataio<br />

• E tusa ai ma nei fuaiupu, o <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea o loo faalagolago i ai<br />

<strong>le</strong> tausiga o i tatou e <strong>le</strong> Alii?<br />

• O <strong>le</strong> a sou lagona i lou iloaina <strong>le</strong>a o <strong>le</strong> a sa’o ma faamaoni<br />

<strong>le</strong> Alii?<br />

• E mafai faapefea e <strong>le</strong> malamalama i <strong>le</strong>nei mataupu faavae<br />

ona aafia ai <strong>le</strong> auala tatou te taulimaina ai isi tagata?<br />

Mataio 5:14–16 (Mau Tauloto tagai foi Luka<br />

8:16; 11:33). E tatau ona tatou mulimuli i <strong>le</strong><br />

malamalama o Keriso ma ia faailoa atu <strong>le</strong>na<br />

faataitaiga ina ia faaali atu ai i isi <strong>le</strong> auala e o<br />

mai ai ia Keriso. (10–15 minute)<br />

Tapå uma moli o loo i totonu o <strong>le</strong> potu ae ki se moliuila. Fai<br />

atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega ina ia latou manatunatu e pei lava o<br />

loo latou i ai i totonu o se ana um∏ lava ma e na o <strong>le</strong> pau <strong>le</strong><br />

auala e saili ai lo latou auala i fafo o <strong>le</strong> malamalama <strong>le</strong>a o lau<br />

moliuila. Ia valaaulia tamaiti o <strong>le</strong> vasega e faitau <strong>le</strong> Mataio<br />

5:14–16 a o e uuina <strong>le</strong> moliuila i luga o <strong>le</strong> tusi.<br />

• E faapefea ona faatusatusa <strong>le</strong> malamalama o <strong>le</strong> moliuila<br />

i totonu o <strong>le</strong> ana i <strong>le</strong> malamalama o loo i ai i nei fuaiupu?<br />

• E mafai faapefea e a tatou faataitaiga ona aafia ai isi e pei<br />

ona taitaiina e se moliuila i latou o loo i <strong>le</strong> pouliuli?<br />

Faaaoga fesili nei e fesoasoani ai i tamaiti aoga ia malamalama<br />

o Iesu Keriso o <strong>le</strong> pogai <strong>le</strong>a o <strong>le</strong> malamalama <strong>le</strong>a e tatau ona<br />

tatou mulimuli atu i ai:<br />

• Faitau <strong>le</strong> Moronae 7:16–17. O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea <strong>le</strong>a o loo fananau<br />

mai ma tagata <strong>le</strong>a latou te maua ai se lagona o <strong>le</strong> sa’o ma<br />

<strong>le</strong> sese?<br />

• E tusa ai ma <strong>le</strong> Mataio 5:14–16, o <strong>le</strong> a <strong>le</strong> malamalama <strong>le</strong>a e<br />

oo mai i olaga o tagata amiotonu ma aafia ai isi mo <strong>le</strong> <strong>le</strong><strong>le</strong>i?<br />

• Faitau <strong>le</strong> Mataupu Faavae ma <strong>Feagaiga</strong> 88:5–13. O ai <strong>le</strong><br />

pogai o <strong>le</strong> malamalama?<br />

• Faitau <strong>le</strong> 3 Nifae 15:12. O ai Na te fetufaai atu i ai<br />

<strong>le</strong>na malamalama?<br />

Ta’u atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega, afai tatou te maua <strong>le</strong> malamalama,<br />

ua ia te i tatou <strong>le</strong> tiutetauave o <strong>le</strong> faasusuluina atu <strong>le</strong>a i isi. Ae<br />

tatau ona ‘aua ne’i galo ia i tatou <strong>le</strong> e ana <strong>le</strong> malamalama <strong>le</strong>a e<br />

ao ona tatou faasusulu atu i <strong>le</strong> lalolagi. Na faamalamalama mai<br />

e <strong>le</strong> Faaola, “Faauta, o a’u o <strong>le</strong> malamalama tou te sisii i luga”<br />

(3 Nifae 18:24). Fesili atu: E faapefea ona aafia isi i a tatou faataitaiga?<br />

Faitau <strong>le</strong> A<strong>le</strong>ma 39:11 ma vaai ai pe na faapefea ona<br />

aafia isi i faataitaiga a Korianetona. Ia valaaulia tamaiti o <strong>le</strong><br />

vasega e fetufaai atu ni mea na tutupu i tagata na oo i ai ni<br />

aafiaga <strong>le</strong><strong>le</strong>i po o ni aafiaga <strong>le</strong>aga ona o faataitaiga a isi. Fesili<br />

atu: E tusa ai ma <strong>le</strong> Mataio 5:16, afai e vaai mai isi i a tatou<br />

galuega <strong>le</strong><strong>le</strong>i, o ai e tatau ona latou naunau e mulimuli atu i ai?<br />

Mataio 5:21–48 (tagai foi Luka 6:29–36). Na<br />

faataunuuina e Iesu Keriso <strong>le</strong> tulafono a Mose<br />

30<br />

ma toefuataiina <strong>le</strong> atoatoaga o <strong>le</strong> tala<strong>le</strong><strong>le</strong>i, ma<br />

aumaia <strong>le</strong> tulafono maualuga. (10–15 minute)<br />

Aumai ni poloka taalo a tamaiti i <strong>le</strong> vasega. Tusi i luga o <strong>le</strong><br />

laupapa <strong>le</strong> Ua faataunuuina e Keriso <strong>le</strong> tulafono a Mose ma aumaia<br />

se tulafono maualuga. Ia valaaulia se tamaitiiti o <strong>le</strong> vasega e<br />

faaaoga ia poloka taalo e fausia ai se mea e foliga i <strong>le</strong> faaupuga<br />

o loo i luga o <strong>le</strong> laupapa ona faamalamalama atu <strong>le</strong>a pe faapefea<br />

ona faatatau i <strong>le</strong> faamatalaga. (Mo se faataitaiga e mafai e se<br />

tamaitiiti ona fausia se faavae e faatusa i ai <strong>le</strong> tulafono a Mose<br />

ae o <strong>le</strong> isi vaega uma o <strong>le</strong> fa<strong>le</strong> e faatusa i ai <strong>le</strong> tulafono maualuga<br />

a Keriso.) Faitau faatasi ma tamaiti o <strong>le</strong> vasega <strong>le</strong> Mataio 5:21– 48<br />

ma saili ai ia faataitaiga o <strong>le</strong> faaopoopoina atu e Keriso o<br />

tulafono fou i tulafono na Ia faavaeina e ala mai ia Mose. Tusi<br />

i luga o <strong>le</strong> laupapa mea na e mauaina (faaaoga <strong>le</strong> siata o loo<br />

auuina atu faatasi e tagatagai i ai).<br />

O <strong>le</strong> Tulafono Tuai a Mose O <strong>le</strong> Tulafono <strong>Fou</strong> a Keriso<br />

Aua e te fasioti tagata<br />

(tagai Esoto 20:13)<br />

Aua e te mulilua<br />

(tagai Esoto 20:14)<br />

Aua ne’i faatete’aina se<br />

ulugalii e aunoa ma se tusi a<strong>le</strong>i<br />

(tagai Teuteronome 24:1–2)<br />

Aua ne’i solia ni tautoga na<br />

faia i <strong>le</strong> suafa o <strong>le</strong> Alii<br />

(tagai Numera 30:2)<br />

Faamasinoga—sui <strong>le</strong> mata i <strong>le</strong><br />

mata (tagai Levitiko 24:20)<br />

Alofa i lou tuaoi<br />

(tagai Levitiko 19:18)<br />

Aua e te ita (tagai Mataio 5:22)<br />

Aua ne’i i ai ni ou manatu<br />

manaonao (tagai Mataio 5:28)<br />

Aua ne’i tete’a se’i vagana<br />

ua mulilua (see Mataio 5:32)<br />

Aua ne’i faia ni tautoga;<br />

ua lava lau upu<br />

(tagai Mataio 5:34–37)<br />

Alofa—liliu <strong>le</strong> isi alafau<br />

(tagai Mataio 5:39–42)<br />

Alofa i lou fili<br />

(tagai Mataio 5:44–47)<br />

Fesili atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega: E fia ni tulafono a Mose o loo<br />

tatou talitonu pea i ai ma faaaogaina? Faitau <strong>le</strong> Mataio 5:48<br />

ma fesili atu: E faapefea ona faatatau <strong>le</strong> tulafono fou <strong>le</strong>a na<br />

faatuina e Keriso i <strong>le</strong> avea ma se tagata atoatoa?<br />

Mataio 6:1–23. E <strong>le</strong> tatau ona tatou mitamita<br />

i a tatou galuega. (15–20 minute)<br />

Feula se paluni mo <strong>le</strong> vasega e aunoa ma <strong>le</strong> nonoaina. Ta’u atu<br />

i tamaiti o <strong>le</strong> vasega e te manao e faaali atu ia i latou <strong>le</strong> ‘ea o loo<br />

i totonu o <strong>le</strong> paluni. Faaalu <strong>le</strong> ‘ea i fafo. Fesili atu: O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> aoga<br />

o se paluni pe a <strong>le</strong>ai se ‘ea i totonu?<br />

Ta’u atu i tamaiti nisi o mea e sili atu ona taofiofia ia i tatou<br />

ae aua ne’i fetufaaiina atu i isi. Ia valaaulia tamaiti o <strong>le</strong> vasega<br />

e faitauina <strong>le</strong> Mataio 6:1–4 e uiga i mea alofa, fuaiupu 5–7<br />

e uiga i <strong>le</strong> tatalo, ma <strong>le</strong> fuaiupu 16–18 e uiga i <strong>le</strong> anapogi.<br />

Ia talanoaina fesili nei:<br />

• E faapefea ona avea <strong>le</strong> faaalia o uiga amiotonu e pei o <strong>le</strong><br />

faaaluina i fafo o <strong>le</strong> ‘ea o se paluni?<br />

• E faapefea ona aafia lo tatou foai atu i e matitiva, tatalo, po<br />

o <strong>le</strong> anapogi i lo tatou faalialiava<strong>le</strong>?

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!