You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
O <strong>le</strong> Tala<strong>le</strong><strong>le</strong>i e Tusa ma <strong>le</strong> Faamatalaga a Mareko<br />
Mareko 10 (tagai foi Mataio 19:16–30; 20:20–34;<br />
Luka 18:15–43). O mea tatou te mananao i ai e<br />
faaalia ai mea o i totonu o o tatou loto ma aafia<br />
ai mea tatou te mauaina. (25–30 minute)<br />
Fai atu i au tamaiti o <strong>le</strong> vasega e mafaufau faapea ua latou<br />
maua se faatalanoaga na o i latou ma <strong>le</strong> Faaola ma e mafai<br />
ona latou talosaga atu i ai mo se faamanuiaga e tasi. Tuu atu ia<br />
i latou se minute e mafaufau ai e uiga i <strong>le</strong>a o <strong>le</strong> a latou o<strong>le</strong> atu<br />
ai, ae ia lapataiina i latou ina ia aua e’i tauina atu i soo se tasi.<br />
Ia tusi i luga o <strong>le</strong> laupapa, O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea e sili ona taua ia ______?<br />
Ta’u atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega e i ai nisi tagata latou te mauaina<br />
<strong>le</strong> avanoa. Ia iloiloina faatasi ma au tamaiti o <strong>le</strong> vasega ia tala<br />
faatusipaia nei o loo i <strong>le</strong> Mareko 10 ma tusi i luga o <strong>le</strong> laupapa<br />
ia mea e foliga mai e sili ona taua i tagata o loo lisiina atu i lalo:<br />
• Fuaiupu 17–22: o <strong>le</strong> aoao tulafono talavou<br />
• Fuaiupu 25–30: Peteru<br />
• Fuaiupu 35–41: Iakopo ma Ioane<br />
• Fuaiupu 46–52: Patimaio<br />
• Fuaiupu 32–34: Iesu<br />
Fesili atu:<br />
• O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea na tupu i nei tagata uma e toalima?<br />
• O a manaoga e sili atu ona tauia e faavavau nai lo isi?<br />
• O <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea o loo aoaoina mai e nei tala ia i tatou e uiga<br />
i aafiaga e mafai e o tatou manaoga ona faia i o tatou olaga?<br />
(tagai A<strong>le</strong>ma 41:3–7).<br />
Tusi <strong>le</strong> upu oe i <strong>le</strong> avanoa o loo i luga o <strong>le</strong> laupapa ma tuu atu<br />
i tamaiti o <strong>le</strong> vasega e taliina <strong>le</strong> fesili e i latou lava. Fai atu ia<br />
i latou e mafaufau e uiga i se mea e ono tupu ia i latou pe afai<br />
e <strong>le</strong><strong>le</strong>i pe <strong>le</strong>aga o latou manaoga. Fai atu ia i latou e mafaufau<br />
po o <strong>le</strong> a <strong>le</strong> mea atonu e tupu pe afai e <strong>le</strong> suia o latou manaoga.<br />
Fesili atu: O <strong>le</strong> a se mea e mafai ona tatou faia ina ia avea ai<br />
o tatou manaoga ma manaoga e faavavau ma faapei o Keriso?<br />
(tagai 2 Nifae 31:20; Enosa 1:1–6; Moronae 10:32–33).<br />
Mareko 11:12 (tagai foi Mataio 21:18). Na oo<br />
Iesu <strong>le</strong> fia ai, fia inu, <strong>le</strong> lava, tiga, ma faaosoosoga,<br />
ua ua iloa ai foi ona faamafanafana ma<br />
fesoasoani mai ia i tatou. (15–20 minute)<br />
Aumai i <strong>le</strong> vasega nisi o ata mai mekasini po o nusipepa o ni<br />
mafatiaga o tagata (e pei o <strong>le</strong> oge, maliliu o e ua pe<strong>le</strong>, lologa, afi,<br />
po o taua). Fesili atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega pe i ai se tasi o i latou<br />
ua oo i soo se mea faapea e pei ona faaalia mai i nei ata (mo se<br />
faataitaiga, pe sa latou matuai fia aai pe mafatia i se lologa po<br />
o se mu). Afai e <strong>le</strong> matuai patino i se tagata pe faigata foi, ia<br />
valaaulia i latou e faamatala atu <strong>le</strong> mea na tupu ia i latou.<br />
Fesili atu:<br />
70<br />
• O <strong>le</strong> a se lagona na oo ia te oe i <strong>le</strong> vaai atu i isi o puapuagatia<br />
e pei o oe pe sili atu foi nai lo oe?<br />
• Pe tutusa ea ou lagona pe afai e te <strong>le</strong>’i mafatia ai lava?<br />
• Aisea tatou te mate<strong>le</strong> atu ai i <strong>le</strong> lagonaina o <strong>le</strong> alofa mo isi<br />
pe afai sa tatou oo foi i tatou i ni o tatou puapuaga?<br />
Ta’u atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega faapea o <strong>le</strong> mataupu e 11 o <strong>le</strong><br />
Mareko e amataina ai lana tusi i <strong>le</strong> vaiaso mulimuli o <strong>le</strong> soifuaga<br />
o <strong>le</strong> Faaola. Tuu atu ia i latou e faitauina <strong>le</strong> Mareko 11:12;<br />
Ioane 19:28; Mosaea3:7; A<strong>le</strong>ma 7:11–13; ma <strong>le</strong> MFF 19:15–19<br />
ma lisi i lalo ituaiga mea na puapuagatia ai Iesu. Fesili atu:<br />
• O <strong>le</strong> a se mea o loo aoaoina mai e nei fuaiupu ia i tatou<br />
e uiga ia Iesu?<br />
• Aisea na sili atu ai ona puapuagatia ia Iesu nai lo i tatou?<br />
• Aisea o <strong>le</strong> a avea ai na puapuaga ma auala o <strong>le</strong> a avea ai<br />
o Ia ma faamasino <strong>le</strong><strong>le</strong>i i o tatou olaga?<br />
Tuu atu i au tamaiti o <strong>le</strong> vasega e tusi i luga o se fasi pepa po<br />
o <strong>le</strong> a se lagona e oo ia i latou i <strong>le</strong> iloaina <strong>le</strong>a o <strong>le</strong> naunau o <strong>le</strong><br />
Faaola e puapuaga i nei mea uma mo i tatou. Afai e te lagonaina<br />
e talafeagai, ia valaaulia nisi o tamaiti o <strong>le</strong> vasega e fetufaai<br />
atu i <strong>le</strong> vasega mea na latou tusia.<br />
Mareko 11:12–14, 19–26 (tagai foi Mataio<br />
21:18–22). Afai tatou te tatalo i <strong>le</strong> faatuatua,<br />
o <strong>le</strong> a tuuina mai e <strong>le</strong> Tama Faa<strong>le</strong>lagi ia i tatou <strong>le</strong><br />
mea tonu ma sili ona <strong>le</strong><strong>le</strong>i mo i tatou. (35– 45 minute)<br />
S M T W TH F S<br />
Fai atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega e ta’u mai uma ia vavega na faia<br />
e Iesu e mafai ona latou mafaufau i ai, ma faia se lisi vave o na<br />
vavega i luga o <strong>le</strong> laupapa. Ona tuu atu <strong>le</strong>a ia i latou e faitauina<br />
<strong>le</strong> Mareko 11:12–14, 19–20 e vaai ai pe faapefea ona ese <strong>le</strong> vavega<br />
na faia e Iesu iina mai isi vavega uma. Tuu atu i tamaiti o <strong>le</strong><br />
vasega e faitauina <strong>le</strong> Mareko 11:21–24, ma fesili atu: O <strong>le</strong> a <strong>le</strong><br />
<strong>le</strong>sona na aumaia e Iesu mai <strong>le</strong> vavega o <strong>le</strong> fetuuina o <strong>le</strong> laau<br />
o <strong>le</strong> mati?<br />
Ta’u atu i tamaiti o <strong>le</strong> vasega: Faapea la e i ai sau uo ua manao<br />
ia te oe e te fesoasoani atu ia te ia ina ia atinaeina <strong>le</strong> ituaiga<br />
faatuatua <strong>le</strong>a na faamatalaina e Iesu i nei fuaiupu. O <strong>le</strong> a se<br />
fautuaga e mafai ona e tuuina atu ia te ia? Ina ia fesoasoani<br />
i tamaiti o <strong>le</strong> vasega i <strong>le</strong>nei fesili, ia talanoaina o se vaega <strong>le</strong><br />
vaega <strong>le</strong>nei:<br />
• E faapefea ona manaomia e se tasi <strong>le</strong> faatuatua i <strong>le</strong> tulaga<br />
muamua lava? (O <strong>le</strong> faatuatua o se meaalofa mai <strong>le</strong> Atua;<br />
tagai 1 Nifae 10:17; MFF 46:13–14.)<br />
• O <strong>le</strong> a se mea e tatau ona tatou faia ina ia atinaeina ai <strong>le</strong><br />
faatuatua? (Ia usiusitai ma lotomaualalo, saili ma <strong>le</strong> mae<strong>le</strong>ga,<br />
ma o<strong>le</strong> atu mo <strong>le</strong> meaalofa o <strong>le</strong> faatuatua; tagai Ioane 7:17;<br />
1 Nifae 10:18–19; A<strong>le</strong>ma 32:21–27.)