Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
intraduralni apsces - pachymeningitis interlamelaris je apsces izme|u dva lista dure iz<br />
ekstraduralnih apscesa, empijem saccus endolymphaticus ili cavuma Meckeli oko<br />
gangliona Gasseri.<br />
SUBDURALNI APSCES<br />
Zapaljenje se u subduralni prostor {iri ili putem labirinta ili neposredno<br />
gde se na duri nalaze granulacije a ponekad i fistula koja vodi u apsces. Kod<br />
posrednog {irenja na duri su promene minimalne, ili ih nema. Subduralni apsces<br />
nastaje na mestu o{te}enja endotela, zbog zapaljenjske reakcije dure i mekih<br />
mo`danica, nastaje njihovo slepljenje i ograni~eno zapaljenje, pa se javlja empijem<br />
izme|u pije i arahnoideje.<br />
Dve su vrste subduralnog apscesa: kod jednih se apsces razvija u<br />
blizini `ari{ta iz kojeg je nastao i u kasnijem toku prelazi na mo`danu koru i<br />
prouzrokuje encefalomalaciju i apsces mozga; kod druge vrste, athezije su slabije, pa<br />
se zapaljenje {iri u subduralnom prostoru stvaraju}i multiple apscese udaljene od<br />
`ari{ta od kojeg je nastalo zapaljenje. Subduralni apscesi ovakve vrste naj~e{}e daju<br />
gnojne meningitise. Nalaze se: na bazalnoj strani temporalnog re`nja, du` sigmoidnog<br />
sinusa, na porus acusticus internusu i vr{ku piramide, te kao empijem sakusa<br />
endolimfatikusa.<br />
Simptomi su op{ti i `ari{ni. Od op{tih: povi{ena temperatura,<br />
tahikardija, leukocitoza, povi{ena SE. Op{ti mo`dani simptomi: glavobolja, edem papile,<br />
neuritis n. optici, te meningealni simptomi. `ari{ni su zavisni od mesta lokalizacije; epi,<br />
afazije, hemianopsije, pareze.<br />
OTOGENA SEPSA<br />
Venozna krv u endokranijumu se skuplja u kanalima, sinusima, {to ih<br />
na unutra{njoj ko{tanoj plo~i lobanje izgra|uje endost i tvrda mo`dana opna. Ove<br />
poluelasti~ne (polurigidne) prostore prekriva sa unutra{nje strane navlaka, koja je po<br />
svom sastavu analogna zidovima krvnih sudova i koja se direktno nastavlja iz zidova<br />
okolnih vena. Najve}i od tih prostora na unutra{njoj plo~i potilja~ne kosti je sinus<br />
transversus. On te`e od protuberantia occipitalis interna, gde se sastaje sa istoimenim<br />
sinusom druge strane (confluens sinuum), i gde prima sa konveksiteta lobanje oba<br />
sagitalna sinusa, najpre horizontalno, a zatim prelaze}i na zadnju plo~u piramide,<br />
naglo se spu{ta u obliku velikog slova S u foramen jugulare. Ovde zavija poput sifona<br />
bulbus unutra{nje jugularne vene. Ovaj silazni deo sinus transversusa, nazvan zbog<br />
svog oblika sinus sigmoideus, podeljen je od pneumati~nih prostora u mastoidu samo<br />
tankom, ali ~vrstom ko{tanom lamelom (lamela sinusa), oko koje se {ire perisinusne<br />
}elije. Ponekad je ta njegova ko{tana lamela dehiscentna, i tada se mo`e desiti, da<br />
sluznica neke perisinusne }elije direktno le`i uz zid samog sinusa. Zbog toga je on<br />
naro~ito izlo`en infekciji iz pneumati~nih prostora mastoida. Osim toga ovu ko{tanu<br />
lamelu probija niz tankih venula, kao i jedan ve}i sud, emissarium mastoideum, koji<br />
spolja{nji venski protok retroaurikularne regije povezuje sa sinusom. Ovi preformirani<br />
putevi jo{ vi{e otvaraju put infekciji do samog sinusa.<br />
Ove su perisinusne }elije ~esto zahva}ene kod akutnih i hroni~nih<br />
gnojnih mastoiditisa, a napred spomenute venule, odnosno preformirane dehiscencije u<br />
ko{tanoj perisinusnoj lameli, naj~e{}i putevi kojima gnojni proces iz mastoida zahvati i<br />
sam sinus sigmoideus. Jaka osetljivost na pritisak u predelu emisarijuma i pogor{anje<br />
krvne slike uz dalje povi{enje temperature nagove{tavaju ovu komplikaciju. Ipak<br />
89