12.07.2015 Views

Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

tačnije, neprijateljska prismotra nad Vail1anom, Morganomi Royem, koji nisu pokazivali ni najmanje znakepokajanja. U martu 1957. Roy je bio isključen iz Partijena godinu dana od strane Federacije Južne Senezbog izjava koje je dao u ovom periodu. U maju 1958.godine on je ponovo zatražio partijsku knjižicu i bolnouznemirene savesti definitivno se udaljio od Partije.Početkom 1957, sa partijskog gledišta, bilans operacijabio je zadovoljavajući. Osim pobunjenika o kojimasmo govorili, najvažnije je još bilo otpadanje profesoraistorije u Parizu Pierra Fougeyrollasa (Pjer Fugerola) ,bivšeg borca Pokreta otpora. Jean Desanti prestao je dasarađuje u La nouvelle Critique koncem 1956, a DominiqueDesanti, koji je tako vatreno <strong>br</strong>anio staljinizamli Istočnoj Evropi, zaćutao je, što je nagoveštavalo njegovodefinitivno udaljavanje.Ali, šta se desilo sa većinom koja je ostala verna?Bilo bi netačno reći da je reakcija intelektualaca bilajednoo<strong>br</strong>azna, bučna i tek tako staljinistička. U granicamakoje su bile dozvoljene od strane Partije ispoljilase dosta velika raznovrsnost glasova, što je obećavalobolju budućnost. L'Hwnanite, čije su prostorije bilebukvalno opsednute, objavio je mnogo<strong>br</strong>ojne fotografijemasakriranih mađarskih komunista, tvrdeći da je novaVartolomejska noć za malo bila izbegnuta. Andre Stilje odlučno identifikovao sa najcrnjom reakcijom svakosuprotstavljanje sovjetskim snagama, a L'Hunzal2ite jepozdravila vladu Kadara ovom parolom: "Narodna vlastje ponovo čvrsto uspostavljena".67 Drugog decem<strong>br</strong>a A.Stil je govorio na Budimpeštanskom radiju tvrdeći mađarskimradnicima i studentima da se francuski radniciraduju zajedno s njima što vide da su se stvari takodo<strong>br</strong>o preokrenule. L'Hwnanite i Partija bili su žestokonapadnuti od časopisa Nowa Kult<strong>ur</strong>a, organa poljskihpIsaca komunista, što su izjednačavali destaljinizaciju sareakcijom i što su podržavali Geroa (Gere),najservl1nijegmeđu mađarskim rukovodiocima. 68 Averzija prema stranojvojnoj okupaciji, koju je Andre Stil izrazio u LePremier Choc (Prvi udar) bila je očigledno bačena ustaro gvožđe.Doduse, L'Humallite nije bio namenjen intelektualcima.To je bio dnevni list sa visokim tiražom koji jeimao zadatak da radničkoj klasi prezentira događajecrno-belo, ali jedno iskrivljavanje ne opravdava drugo _26067 L'Humallite, 5. novem<strong>br</strong>a 1956." L'Hwnanite 3. decem<strong>br</strong>a 1956.i radnička klasa ima pravo na istinu kao i druge društveneklase.U nekim drugim listovima intelektualci komunistisu se pokazali malo bolje raspoloženi da se vrate zdravomrazumu i jednom više-manje prihvatljivom gledanjuna istoriju. Joanny Berlioz (Žoani Berlioz) priznao jeda je mađarska Partija suviše polagala na tešku industriju,a vrlo malo na standard, da su glupavi birokrati;zgubili kontakt sa masama, da su mnogi radnici imalido<strong>br</strong>e namere, ali nije propustio da pribegne večitomkomunističkom argumentu: ipak, kad se sve uzme uobzir, sovjetska intervencija bila je opravdana zbog ulogefašističkih elemenata i ugovora iz 1947. koji je fašizamu Mađarskoj stavio van zakona. 69 U jednom na izglediskrenom članku u La nouvelle Critique komunista istoričarRoger Biard (Rože Biar) analizirao je ukratkopolitičke i ekonomske greške počinjene u Mađarskoj oduvođenja grandioznog Petogodišnjeg plana 1949. godine.S pravom je kritikovao Rakošija za birokratski shematizam,ali - tipično komunistička osobina - zbog toganije bacio ništa manju krivicu ni na po datumu posledajegžrtvenog jarca. iOMože se bez sumnje pomisliti da je u atmosferikrize i uzajamnih optužbi najbolji stav ćutanje. Bilo daje to tačno ili ne, Les lettres frall9aises i La Penseeoprezno su ćutali za sve vreme perioda krize. Samo 8.okto<strong>br</strong>a Les lettres fra119aises zauzela je stav o situacijili Mađarskoj, pridružujući se poruci koju je uputilo CNE(Udruženje književnika Francuske) na adresu Kadara,moleći ga da zaštiti mađarske književnike. Za jedankomunistički organ, činjenica da priznaje da u jednojsocijalistil:koj zemlji pisci imaju potrebu da budu zaštićeniod strane vlasti - predstavljala je zaista novinu.Ova novost je bez sumnje bila zvanično primljena sažaljenjem, pošto je u sledećem <strong>br</strong>oju objavljen dvosmislenčlanak Pierra Co<strong>ur</strong>tadea o tradicijama Pokreta otporaj o nemogućnosti da se popušta pred pret nj ama.Dvadeset devetog novem<strong>br</strong>a list je objavio tri porukemađarskih intelektualaca - u kojima se podseća naopasnost od kontrarevolucije i "belog terora". Posle 6.decem<strong>br</strong>a mađarsko pitanje je bilo zabaš<strong>ur</strong>eno a ortodoksija,koja nije nikada bila ugrožena, pod Aragonovimbudnim okom ispoljila se u punom svetlu. Ali, značajno" J. Berlioz, "Le drame hongrois", DN, decembar 1956, str.731-734 ..;0 R. Biard, "L'epreu\'e hcmgroise", LNC, decembar 1956,= str.35-59.261

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!