Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

3. Marx: O revoluciji i Državi.- Svakako, Marx će se u­brzo osloboditi filozofske an·tropologije, kad će se pojmomnačina proizvodlZje - koji tvoritemelj i efektivnu polaznutočku njegove misli - biti umogućnosti da osnuje novu nauku,koja će kao predmet i·mati ,,način proizvodnje, slijednačina proizvodnje, prijelaz izjednog načina proizvodnje uurugi"14.Učvršćenje istraživanja naproizvodne snage i na odnoseu proizvodnji omogućit će Marxuda otkrije kako su oni neovisnii samostalni u odnosuna individue i njihovu volju,pokazujući time, zajedno saprekidom s filozofs,kom antropologijom,osobenu crtu novedruštvene nauke: izdvajanje,dakle, jedne zone objektivnih,ili onih koji se mogu objektivirati,odnosa i činjenica i pri·davanje logičkog prioriteta tojzoni u odnosu na individue. Natoj je osnovi moguća naučnateorija revolucije i Države; ustvari, podjela društva na klasei ekonomski odnosi podre­(tenja radnika u odnosu na vlasnikesredstava za proizvodnjustvaraju analogne odnose nasvim mjestima društvenogfunkcioniranja. Država je, dakle,daleko od toga da bi bilaneka apstrakcija, ponajviše 0-blik političke organizacije vladajućeklase i, usporedo s prvom,vrši svoju funkciju, sankcionirajućika,ko pravne odnosetako i materijalne odnose proizvodnje,dozvoljavajući funkcioniranjetakvih odnosa i regulirajućikontraste izmeđuklasa.U tom okviru misli manifestirase, pored ostalog, eleme-nat novine i na pravnom poljuvrSI se prevladavanje prilOdnOgprava imperativnom ivoluntarističkom ,koncepcijomprava, nakon čega ono više nijeprijevod pnirode stvari, većproizvod volje koja više nijeni lična volja suverena ni mističnavolja Države, već voljavladajuće klase čiji je sadržajdan materijalnim odnosima postojanjai čija forma, forma zakona,ima kao svoju suštinskukarakterisDiku to da predstavljapravo kao cjelinu impersonalnihzapovijedi, kao emanacijuneke opće volje, same po se·bi nezav,isne. Pored produbljavanjaspecifičnih mehanizamafunkcioniranja dominacije klao,eu modermom buržoaskomdruštvu, usuperstrukturalnomokviru prava i Države, u Marxase tumači teorija revolucije ko:ia izmectu 1845. i 1847. nalazisvoj oslonac u protivrječnostiizmeđu proizvodnih snaga i odnosau proizvodnji, učvršćujese zapravo u bazi nalazeći uklasama svoju pokretnu historijskusnagu. Proletarijatu ćebiti pokazan put preuzimanjapolitičke moći, Ikao obavezniput u obaranju buržoaske pre·vlasti, kao etapa u stvaranjukomunizma.No, zadobijanje političke moći,tj. prisvajanje Države, imasmisla samo ako znači rascjep.kavanje njene mašine i stavljanjeu pogon političkih i eko.nomskih mjera koje pokrećunjen proces odumiranja. ("Cri.tica marxista", br. 5, sept.-ok.tobar 1975).Domenico T m'antoPrevela Ljerka ŠvagelU biblioteCi ~Marksi:::amtlost" dosad ob/avi/eno,;Karl Korš, MARKSIZAM FILOZo.FIJAAndre Gorz. RADNICKA STRATE­GIJA I NEOKAPITALIZAMSerž Male, NOVA RADNICKA KLASARože Garodi. VELIKA PREKRET­NICA SOCIJALIZ:-.tALeIio Basa, IZGLEDI EVROPSKEUEVICERadovan Rihta i saradnici, CIVrLl­ZACIJA NA RASKRSeUAnd Lefevr .. S ONU STRANU STRUK­TURALIZl\IANajdan Pašić, POLITI CK O ORGA­NIZOVANJE SM.IOUPRA VNOG DRU·STVAIvan Kuvačić, MARKSIZAM I FUNK­CIONALIZAl\1Zoran Vidaković, KORAK NAZADDVA KOR,:..KA NAPREDEdvard Kar-deli, RAZVOJ SLOVE·NACKOG NACIONALNOG PITANJ~Dušan Bilandžić, IDEJA I PRAK'>,~DRUSTVENOG RAZVOJA JUGOS:""',VIJE 1945-1973 ..Alfred Smit -FRANKFURTSKA SKOLAFan-Enriko Ruskoni,Argiri Emaniel, NEJEDNAKA RAZ­MENA, l-IIfrank Depe, KRITIKA SAODLUCI·VANJADaniel Sove, SAMOUPRAVUANJERoman Rosdolski, PRILOG POVIJE·STI NASTAJANJA MARXOVA .. KA­PITALA", I-IIE., V., Iljenkov, DIJALEKTIKA AP­STRAKTNOG l KONKRETNOG UMARKSOVOM .. KAPITALU"Boris Majer, STRUKTURALIZAllIAldo Zonardo, FILOZOFIJA l SOCI­JALIZAMErnesto Ragionieri, MARKSIZAMJNTERNACIONALAMiladin Korać, SOCIJALISTICKI SA,~lOUPRAVNI NACIN PROIZVODNJEU biblioteci .. Ant%gi;e" dosad OG·;avljel!o:MARKSIZAM I UMJETNOSTPRmUENE U SUVREMENOM RAL­VIJENOM KAPITALIZI-.IU. I-IlSA.MOUPRAVLJANJE IPOKRET, I-IllAFRIKA l SOClJALIZA.\1U prrpremi.RADNICKIKLASNA BORBA I SOCIJALlSTlCKAREVOLUCIJAROB"A PROIZVODNJA U SOClJ'LIz\1U l-llRADNICKA KLASA 1 KLASNA BOR,BA, l-IllI14 R. Guastini, op. cit., str. 246.600