Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

spisima i on ih nije povlačio. Schmidt čak brani Marxovmaterijalizam izričito od autora kao što su Calvez iCottier (Kalvez, Kotije ), koji Marxu "žele da pripišuneobičan, sociološki ukrašen ,idealizam proizvođenja' ".(Nat, 95.) Marx upravo ne dopušta, kao Lukacs u Isto­J iji i klasnoj svesti, da se priroda formalno isadržinskil:ltop~ u društvene oblike u kojima je usvojena. (Nat, 95.)StaVIše, on priznaje relativnu istinu "naivno-realističkoO'momenta u prirodi". (Nat, 96.) Čak, smatra Schmidt,nužno .. je jas.no i gla~no reći, kao i Marx: "MaterijapostOjI nezaVIsno od ljudi. Ovi stvaraju svaku ,proizvodnusposobnost materije samo pod pretpostavkom materije'JJ. (Nat, 94.)Dakle, da li smo ipak bili nepravedni prema našema~toru? Da ~ismo možda promašili u tumačenju onihnjegovih odeljaka u tekstu koji zvuče idealistički? AlfredaSchmidta smo stalno upoznavali kao idealistu, a ons~ stalno p.roglašavao za m~terijalistu. U njegovim spi­SIma nalaZImo dokaze za Jedno kao i za drugo i točesto u jednoj istoj formulaciji. Zar se može biti' materijal~stai id~a~ista u isti mah? Može li se jednom istomstanju stvan Istovremeno dati materijalističko i idealističkaznačenje?2. Prikriveni mahiZa711.434~at~rijalizam i idealizam su pojmovi koji u savremenoJfIlozofskOj diskusiji mogu značiti različite stvarizavisno od stanovišta. Ako pođemo, kao što AlfredSchmidt zahteva, od jezičke upotrebe kakvu on nalazikod ~~ar: