Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

ne iscrpljuje njezinu svrhu. Pomojem mišljenju, eto djelo naslojida hipotezom o mogućemi poželjnom kontinuitetu u organizacijamaradmićkog pokreta,koje od Lionskih ,teza dodanas nije bilo organizacionoriješeno, iskupi novu fazu borbi,koja je započela 1968. i daje unese u strogo tradicionalnoshvaćanje partije (pa taJko ishvaćanje klasnog 'konstituiranja,klasne svijesti, uloge intelektualaca- što je napokon itema naše rasprave). Da bi taj'kontinuitet potkI'ijepila, autoricačak postavlja hi,potezu osličnosti između Gram scij evemisli i maoizma. Ona zamjenjujesubjektivnu pmksu i ikla·sna političko "upraVljanje" koiese sukobljava s "objektiv­'nim" zakonima proizvodnih snaga,materijal11Zl epizodu klasneborbe u Kini, - s "intelektualnomi moralnom reformom okojoj govori Gramsci, i ideološkomvolUlztarističkom anticipadjom,u kojoj je, ako neprotagonist, a ono glavni pokretačpartija koja se utemeljujekao subjekt i tako sepreobražava u objektivnu snam,sa svim obilježjima objekti\'ilOS ti.Gramscijeva misao je implicit·no supmtstavljena sadašnjemortodoksnom shvatanju o ulozipartije-subjekta i intelektualacau njoj, koje je Asor Rosapotkrijepio primjerima u uvo·du svog novijeg djela Illtelettualie classe operaia (Intelektualcii radnička klasa), a primjernoje dovršena Badalonijevi~izlaganjem na skupu "GramscIo marksizmu" šezdesetih godina.Oba su rješenja, po mommišljenju, suprotstavlj~na i st;O­IT" suočena s realnoscu novIh'Sorbi - u kojima je 1968. godinabila samo ideološki potpunijeubrzanje - ali borbi .kc;je5U se razbuktavale ukorenJUJućise u jednu klasnu stvarnostkoja je u Italiji stvarana u tokučitavog šestog desetljeća 20.stoljeća ("borbe šezdesetih godina"nasuprot "marksizmu še­:>:c!esetih godina"). Na drugom570se mjestu u toj raspravi iscrpnijelnitičiki osvjetljava. kaJKosu nastala ta gledišta. Ako bi·smo izdvojili neke njihove je.zgre ipak bismo ih mogli rezimirati:razvoj proizvodnihsnaga činio bi "sloj stalnogkapitala" koji bi,pretvorenII novu prijateljsku prirodušto bi u "antropološkom"pogledu dovela do napretkaI adničke klase i čitavog društva,a osim toga povećalamasu raspoloživih potrošnihdobara, infrastrukture, proizvodnihsredstava u okviru kojihrad mora proizvesti vrijednost.Budući da je komunizamimanentan krupnoj potpunorazvijenoj industriji, radničkisubjekt se ispoljava najprijesamo kao vOlkacija, a poslije,Lendencijski kao upravljačkapraksa. Njegovo je konstitutiv­:10 sjedište i organ izražavanjaII partiji koja je protagonistte prakse .. U ,tom je smislumasa spoznaja koje intelektualacrazrađuje snagomsvoga specifičnog obrazovanjai posebnih nadležnosti - takođerinstrument za praksu"provođenja vlasti", koje jeli radničkoj klasi određeno nje·zinom ulogom 'Proizvođača vrijednostia obavlja se prekopartije. Da:kle, umjesto da spozna!kako se njegov klasni status,njegov odnos s instrument:mai proizvodima njegova rač1aizmijeni6:-intelektualacmo.ra čalk probuditi svoju posebnosti povjeriti je partiji, kojane posreduje toliko u tom proi:.:vodu,koliko ga koristi. Ona"iše r:aspoređuje oba elementa,.povijesnog sukoba" u o:kviruosvajanja upravljanja u vlasti,nego što posredujeizme(1u in·telektualaca i radničke :klase.Subjekt i pokretač historijskogprocesa prema komunizmu postaje,dakle, u krajnjoj linijirazvoj stalnog kapitala i političkaorganizacija koja njime institucionalnoupravlja. Loš od­IlOS na koji je radnička klasaosuđena i koji se neće promijenitisve dok se poštuje kapitalis~!6~ainicijativa (odnos nakOJI Je Mar.x ukazao u Najam.110~1l rad~l l kapitalu opisujućipOjayu V:lsoki1; nadnica) ne sa.7:c; sto se ne lstražuje i ne kri­.lZlra, r:ego ga potkrepljuje i~otvrđuje politi6ki organ sameklase kao neophodnu materijal-1l!1 bazu za provođenje vlasti.Ivlar~ovo ,oduševljenje za stvaral~.ckacudesa bUI'Žoasko-indu_~:nJske Tevolucije nepravilno_v proteze na fazu krajnjeGpo.društ~.ljavanja !kap1iala u k~J?J Se Clt~yO društveno-politič_ko podruC]e prenosi pod komandukapitala.. U tom okviru intelektualacj cdr:c;>stayno. prima narudžbe odpartIJe. l 'nJ.e&ova se uloga utarIfe. I~crpl]UJe. Njegovi inteleSI IllnteresI radničke klasesv