Mimica, AljoÅ¡a (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - UÄitelj neznalica i ...

More documents

Recommendations

Info

upotrebi strojeva).' Pojam radnedjelatnosti (čak i II oblikujekth,ne djelatnosti na područjuradnog procesa, Ne postoji kooperacije nametnute pod kapitalističkomprinudom)pomoljudska fizička djelatnost kojane implicira intelektualni momenat.On se sastoj'i od onomezauzeća tvoD1ica, u grani~ao je Gramsciju da za vrijegašto u industrijskoj djelatnostiostaje više povezano s nim organizaCIJama, raskravicama nametnutimtraclicionalprofesionalnošću, sa zanatskim radničkc borbe. Tvornički sajenaučila i usavršila čitav niz zajednice. Iskustvo sa savjetiodnosom, nego sa proizyadom, \ jet je klasna tvorevina i njegovimse članom postaje krozsa sredstvima Svoga rada. Tase tema ujednače110 provlači zajedničko sudjelovanje u radllomprocesu. Radničko stajalikroz Gramscijeva mišljenje, odnjegoya is.kust\a sa ra~l.ničk~I.n ste u p::Jliti6koj praksi savjetasavjetima do razrade hlozofIje bilo je istovjetno sa stajalištemprakse koja, čak i u formulaciiama,marksizam smatra samo kosti" su se, za Gramscija, prečitavog "tijela" kapitala. "Patilozofskim prevlaclavanjem-uz tvarale u inteligentni doprinos(lizanjcm ekonomskih determ! razvoju. Znamo kako se podruf.l\'ovljenje, koje je nametnuniranosti. Takva je formulacIjaneraskidivo povezana s vrstomradničke ,klase s kojom industriji autonomiziralo protivtom kooperacijom u l~rupnojse Gramsci susretao, radničkomklasom po profesiji, koja pitala, 'kao neposredna potrebarada akumuliranog u obliku kauakosti"(na tal. "malizie" - ,na, međutim, izdvaja jedan mllicipatol"si:.i,oslobodilački mo~'p. prev. šatrovački terminkoji je prijevod američkog terminasoldiering), ali se još mone kooperacije II radnom proment,jezgru neposredne, izra\"gla uključiti u industrijsku. rad. cesu, u obliku inventivnog sudjelovanjau preobrazbLj,ičku djclatnost. 1 GramscIJevomišIjc'lje o komunističkom raduo radniku-intelektualcu, poDruge dcfinicije intel.ektualcateklo je iz podataka o povije,bliske su pojmu koji smo pn'osti Fima, .kako je to s pravomopisali, ali nisu potpuno \"ezanezabilježio Sergio Bologna (SerđoBolonja) u člankU obs njim. Razmišljajući o njimaprimjećujemo Gramscijc\"o nastojanjeda u jednu ·inherentnuiavljenom u broju 2 časopisaPrimo !'vIaggio.' Premdato nije eksplicitno, rad ~ckategoriju "nadgradnje" pono\no u jedini različne vrste odnosa'izlncđu inteloktualaca ikao pI:va" ljudska .l?otreba, ~ :zL:JmUTllstlckc utopIJe srOZd 1 .r3na industrijski rad kao anti!-'a"n,)i,n h ' 1) Orln()~ ll~'kocr pri-~~d;;lš't~;a radn;~'pro~~sti, kao~to ie to kod tehničara (u situ"ciji u kojoj je društvena podjela izmeclu raznih hijerarhi iskih razina i vlasti u tvornicibila 9:olcma, ali II kojoj su ipakr;:lZil~ 11a ra::JZinIstanju daDrcc1stave cjelo\"iti radni proces);1) Odnos ins lit LlcionalnoguitalisLičku Hi jednost, ukollkole protuotuđujući. (Valja primiictitikako,uk:)liko nije obra'naosuda otu~cLljućeg aspekta strojeva IIkrupnuj industriji ostajc~Lltna i kod (Po!1ciieri),li raspra;;i koja je posvecenauprayo kapiiali5ti č kojT\l'd~ ie suprotne uj !nL{'rpr"t::"\ !loi linijJ koi." ,~JurY.'. r~~prJYJ Be:'lk"i LC\Tcra ,.L'općraio massa nello Sy!1uppo .capnal,lst}CO , .o?Ja,IJ.en,,; u b~. ,.8časoDisa Classe, otvaraju diskusiju o ntlinostl speclflcne dlstmk;:11 e l defl:"ClJC,maso\nog radnika" i "zajedničkog radnika"; one II svakom slueajtl nc vaze zatorinsku rndustri ju ;J.utOIl1obila tl godinzl.Ina o k0j~ma sc tu g()\'OrL, S. Bolog~a, "IL OP porto fabbriCa.-societa c
ma vladajućeg bloka, kao pristašekonsenzusa, all, strogouzevši, ne pripadaju ? soci~tas.rerum. Područje prOlzvodnje ldruštveno područje (u svojimsukcesivnim tvorevinama) pojavljujuse kao razir:,e izmeđukojih, naravno, postOJI uska veza,ali između kojih se po~tavljai potreba za posredovanjem,Ne želimo se ovdje vraćati optužbamaza Ikročeizam, za prihvaćanjeCroceove teze o ,,~truk,uri".kao ciellS abscolZciltus,Naprotiv, Gramsci nasuprot tojtezi ističe pojam 'proizvodno"odnosa kao društvenog odnosa,kao 'konkretizaciju ljuds.ke histonijskeprakse, No, za njega~e postavlja potreba posred~,:anjaizmeđu ta dva podrucJa,koja bi povratila vlad~juću t!
Page 1:
Intelektualci iradničkipokretFried
Page 5 and 6:
ad istorijski odumire, ne znači li
Page 7:
što bivši buržuj postaje antibur
Page 10 and 11:
u lijeka govori se sa svojevrsnom u
Page 12 and 13:
nikada njeZInIm organskim intelektu
Page 14 and 15:
đu prvih i. drugih (recimo, izmeđ
Page 16 and 17:
o ULOZI INTELEKTUALCA. *D REVOLUCIO
Page 18 and 19:
Sartre: U obliku njihovog znanja i
Page 20 and 21:
Sartre: Maj to nIJe UCInI O odmah,
Page 22 and 23:
Dokle crod se ne bude tako radilo,
Page 24 and 25:
klas le znalački i dugo udešavale
Page 26 and 27:
nih pozicija i novih pozicija koje
Page 28 and 29:
naših revandikacija, nego radi ne
Page 30 and 31:
Carlo SimoniSARTRE, INTELEKTUALAC,
Page 32 and 33:
Zadaća je intelektualca da svoje p
Page 34 and 35:
· klasičnocr intelektualca", kakv
Page 36 and 37:
Georges LapassadeRUSO I ENCIKLOPEDI
Page 38 and 39:
izrazima psihoanalitičara: za Rous
Page 40 and 41:
odvoje dve koncepcije ove interpret
Page 42 and 43:
***U zaključku važno je istaći o
Page 44 and 45:
***Ovde nećemo započinjati difere
Page 46 and 47:
tist, i da ie svaki mit praznoverje
Page 48 and 49:
v.~ruga stvar je misliti pojedinač
Page 50 and 51:
stacijama za koje budućnost nikad
Page 52 and 53:
predstavlja u razobličujućem ogle
Page 54 and 55:
intelektualci vrše. Gramsci je ova
Page 56 and 57:
feudalni sistem raspadne. Crkva ču
Page 58 and 59:
vIjali su se jedni za drugima i tak
Page 60 and 61:
mo zato da bi mu nametnula monopol.
Page 62 and 63:
su u poziciji da razgolite vIa di"?
Page 64 and 65:
navodne inicijative Ranoja 1958, si
Page 66 and 67:
Svi oni koji se raduju uključivanj
Page 68 and 69:
ijalizmu". Na primer, jedan broj In
Page 70 and 71:
jesen 1965, godine, na pri~11e~', o
Page 72 and 73:
su dobrovoljno odlučili, u okviru
Page 74 and 75:
stvarnom odnosu političkih snaga.
Page 76 and 77:
cijama doživljava značajnu promen
Page 78 and 79:
~ ,Charles FrankelMUKE HUlVlANISTI
Page 80 and 81:
ciji, da bi se oštro okrenuli prot
Page 82 and 83:
pokoleba - bilo da se bavi pisanjem
Page 84 and 85:
Michel MazzolaOD INTELEKTUALCA KOD
Page 86 and 87:
ijaju otuđenje. I samo kroz te lju
Page 88 and 89:
marksizam ostvaren i ispunjen), mo
Page 90 and 91:
koalicije u kojoj centralnu ulogu i
Page 92 and 93:
jaia je "negativna korelacija izme
Page 94 and 95:
tualna elita može odrhti svoj utic
Page 96 and 97:
strane porodice sada je posredovana
Page 98 and 99:
vNa ovaj ili onaj način sve ove va
Page 100 and 101:
neistražen život. Oni smatraju da
Page 102:
turu revolucionišu tako što istra
Page 106 and 107:
skim i političkim institucijama".
Page 108 and 109:
kao da se radi o stvarima. Paradoks
Page 110 and 111:
Ona bi pre bila "Svi ljudi treba da
Page 112 and 113:
kritikovaleostala 'Sovjetskib'Savez
Page 114 and 115:
zloglasnog rukovanja Staljina i Rib
Page 116 and 117:
i, s druge strane, odbrane socijali
Page 118 and 119:
prioritet dat egzemplarnoj praksi,
Page 120 and 121:
lom delu analize ovo sagledavanje i
Page 122 and 123:
čak i oni - a to znači vođe komu
Page 124 and 125:
S':l- on.i~!l mod~Iom razvoja nasta
Page 126 and 127:
do jednog nose Ll sebi zajedničku
Page 128 and 129:
u pojedinacnim stavovima, bivši ko
Page 130 and 131:
lđenim ci1jeJ? Ta,kav stalv se či
Page 132 and 133:
sa moskovskog radija za vreme rata,
Page 134 and 135:
malom. Kult ličnosti duboko je pro
Page 136 and 137:
narsao na malo simpatija kod intele
Page 138 and 139:
su, posle demonstriranja svog prija
Page 140 and 141:
je istaći da su, nasuprot drugim p
Page 142 and 143:
dišta Lefebvrea u velikoj meri sad
Page 144 and 145:
liku između velikih "kosmopo1itski
Page 146 and 147:
~l,ajuri: Februara 1965. "Italijani
Page 148 and 149:
o ' - ," ..::.. eMichel-Antoine Bur
Page 150 and 151:
o tom izbijanju Istorije II prvi pl
Page 152 and 153:
nji deo L'Etre et le Nćmu izričit
Page 154 and 155:
nog rada. Engels je to demonstrirao
Page 156 and 157:
trebe masa; osporavanje nužnosti p
Page 158 and 159:
univerziteta na početku ovog veka
Page 160 and 161:
spoljašnjeg poretka. Setit~ se z~b
Page 162 and 163:
nih zadataka preduzetnika i prenose
Page 164 and 165:
"zaštita :pronalazača" više nije
Page 166 and 167:
javu inteligencije, "koja zarađuje
Page 168 and 169:
velikog dela inteligencije odlikova
Page 170 and 171:
sociologa da ga odrede 2 • Neuspe
Page 172 and 173:
identifikuju stvarnost sa postojeć
Page 174 and 175:
gitimiziranje objašnjenje nekog dr
Page 176 and 177:
Ako sad razmotrimo ideološku POZIC
Page 178 and 179:
Drugi i trajniji simptom ove tenden
Page 180 and 181:
zvan je - u skladu sa novom ideolog
Page 182 and 183:
ma. Sada se SDS-u konačno pružila
Page 184 and 185:
U samom gradu Kentu, pak, eksplozij
Page 186 and 187:
strpljenje mladih i time omogućio
Page 188 and 189:
za kampovanje. Mnogi kamperi pokuš
Page 190 and 191:
ilo mr:~go ni privremenih pomoćnih
Page 192 and 193:
Ali ne sasvim. Posle izvesnog vreme
Page 194 and 195:
mnoštvo podeljenih pritisaka koji
Page 196 and 197:
ev~Iuc!onisa.ni U v samom temelju.
Page 198 and 199:
stru~turi razvije:nog ~apit,:lizma;
Page 200 and 201:
e protiv muške dominacije na svim
Page 202 and 203:
i sposobna da obrađuje zemlju. Oni
Page 204 and 205:
eđuje da rukovođenje bude rezervi
Page 206 and 207:
Bogatstvo tih sadržaja biće utoli
Page 208 and 209:
Z1Zači da više nemaš ideala?Što
Page 210 and 211:
znanja i konkretne prakse, razume s
Page 212 and 213:
S druge strane, ukazuje se na činj
Page 214 and 215:
Broj mladih Broj mladihkoji su oti
Page 216 and 217:
olakšan: recimo, fabrika isporuču
Page 218 and 219:
niranje porodice i rodbinskih odnos
Page 220 and 221:
Friedrich TombergOD "KRITIČKE TEOR
Page 222 and 223:
cija; naprotiv, treba da se odvija
Page 224 and 225:
Fredu, nešto što je prisvojeno is
Page 226 and 227:
da je ona u međuvremenu - kako tak
Page 228 and 229:
nego - uz korišćenje još nezrele
Page 230 and 231:
J?e.hanicistički, sasvim nespojivo
Page 232 and 233:
telo u svom totalitetu je moje Ja,
Page 234 and 235:
Srednjovekovnom hrišćanstvu se ni
Page 236 and 237:
theareticos, on se ne može odupret
Page 238 and 239:
Horkheimer očekivao od radničkog
Page 240 and 241:
Dakle, da li će u bilo kojoj budu
Page 242 and 243:
autonomna egzistencija, mada se sve
Page 244 and 245:
sm!slu. Utoliko moramo dati za prav
Page 246 and 247: jiv sa tradicionalnim hrišćanstvo
Page 248 and 249: eticosa, a ne za nesmetano slobodni
Page 250 and 251: pogled na svet koji se ujedno može
Page 252 and 253: čovekovoj individui već dato u bi
Page 254 and 255: postavljamo da ih Haug nije video n
Page 256 and 257: učiniće dobro ako se priseti puta
Page 258 and 259: koj svesti. $to se tiče fašizma,
Page 260 and 261: p~tan~e njegovog odnosa prema priro
Page 262 and 263: poru".41 Naprotiv, nova zajednica j
Page 264 and 265: 'Wolfgang Fritz HaugSOCIJALISTIČKO
Page 266 and 267: na i"Ako je argumentacija tačna, k
Page 268 and 269: delatnosti ideologa, ono što je id
Page 270 and 271: Izgradnji i sa političkom praksom.
Page 272 and 273: Ovaj - u sličnoj literaturi neuobi
Page 274 and 275: objektivnoj stvarnosti vaZI drugi p
Page 276 and 277: Lucio CollettiPOLITIČKII FILOZOFSK
Page 278 and 279: časopis iz razloga koji su bili ka
Page 280 and 281: to ipak kapitalističko, društvo -
Page 282 and 283: materijalizam značio nešto više
Page 284 and 285: tesno vezani za određene istorijsk
Page 286 and 287: uržoaske političke ekonomije, kri
Page 288 and 289: Vlse zabrinjava jeste činjenica da
Page 290 and 291: velikoj meri zapostavljaia, a to je
Page 292 and 293: Ako pogledate dela kao što su Agra
Page 294 and 295: II\:TELEKTUALCI I RADNlćKA KLASAMA
Page 298 and 299: da podupire vladajući blok jed~nom
Page 300 and 301: ljenog subjektivistič.kog približ
Page 302 and 303: A kod Althussera osvaja ta ž.c:sov
Page 304 and 305: ne, čaki savreme?e, kritič~l:ekap
Page 306 and 307: pošteno kopira i već postojećegr
Page 308 and 309: trati sposobnom da uvjetujedržanje
Page 310: 3. Marx: O revoluciji i Državi.- S
show all

Mimica, AljoÅ¡a (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - UÄitelj neznalica i ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Mimica, AljoÅ¡a (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - UÄitelj neznalica i ...