Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

trati sposobnom da uvjetujedržanje govorn1ka prisutnih uS'tboru. Može se, na primjer,pročitati ovaj izvrsni sud o govornikuplemi6kog reda: "Budućida između ostalog stvarnapozicija ove gospode u modernojDržavi ni najmanje ne odgovarauobrazilji koju oni imajuo vlastitoj poziciji, pošto živeu jednom svijetu koji je vanovog stvarnog, budući da je daklesnaga zami:sli njima srce ium, oni se nezadovoljni praksomneminovno hvataju za teoriju,no za onostranu teoriju,za religiju."J Sada, bez prisiljavanjada tekst govori više nošto stvarno govori, moramo i­pak konstatirati kako se stvarnapozicija, nezadovoljavajućapraksa, preokreće po Marxu iz1842. u onostranu teoriju, kakoje zapravo političko is,kustvosuradnika Rheinische ZeirWloasamo supstantiviralo o­vu ini sao, pomažući joj da izadeiz apstraktnosti i uopćenostisvojstvenih mladom hegelijancu,kako bi pristala uz dubokoujedinjujuću koncepcijustvarnosti u kojoj potrebe ljudI,njihova stvarna egzistencija,počinju biti traž.ene ika:ko, s~otkrivene u oblIku protlvr]ecnosti,iako unutar odnosa kojinridaju Državi brigu za opće.~ No trebalo bi u povodu togapreci~irati, trebalo bi naime,reći da mladi Marx pridaje Državibrigu za opće upravo za~ojer ono što Država pokaZUjekao svoj interes nije uvijekopće. Barem u jednoj ,Prilicikoja se pojavila u debatI o ~akonuprotiv krađe dneta Drzavase toliko spustila da je djelo\'ala. .. li obliku privatnogvlasništva; samo u jednoj prilici,upravo toj, potvrdile:, seinverzija iza koje je Drzavam-euzela privatne interese odbacujućiinterese većine. "Tapresumpcija priv~tnog. ,intel:esa,čija kukavna dusa mje mkadbih osvjetliena i prožeta idejomDržave, čini ozbiljnu i te-596J Ibid. str. 92-93,, Ibid. str 198 ..5 Ibid. str. 29~meljnu lekciju Državi. Kad seDržava, čak i u jednoj točki,toliko spusti da djeluje, prijenego na sebi svojstven način nanaćin privatnog vlasništva, ondaslijedi odmah iza toga damora usvojiti sredstva svojstvenagranicama privatnog vlasništva,:.To sve naravno ne stvara u1848. kritiku Države, već ponajvišekritiku na njenom nižemnivou, to jest na nivougrađanskog društva; i tu se 10-kaliziraju ,konflikti koji, ukolikoih Država ne rješava, pokušavajuda je podvrgnu jednoj odprotivničkih snaga, no ne bilokojoj od njih, već strani vlas­!lika. Marx, koji sam sebe definiranekol:Jko mjeseci kasnijekao nekog tko "odmah i čestosluša zapovjednički glas potrebemeđu ljudima"', već je sam sebiobjasnio kako se stavljaju'na raspoloženje i tko personificiraopće i privatno; obraćanjeDržavi, budući da preuzima nasebe brigu o općem, izražavaveć prvu kr,itiku građan&kogdruštva j same postojeće Države,pošto oboje pokazuje dasu stvoreni ponajviše na taj posebannačin, kojeg tvori pri­\'atno vlasništvo.2, Marx, sljedbeIlik Feuerbachao- Marxove spise od ljeta1843. do septembra 1844. dakleod Kritike Hegelove filozofijedržavIlog prava do Svete poro­[lice, Guastini će grupirati premanjihovoj vodećoj niti i ujedinjavajućemprincipu što bitrebala biti "antropološka epistemiologija otuđenja, koja jepoza imljel1a od Feuer-bacha izatim dosljedno razvijena". Osnonletekovine Marxove misliu 1Jerioclu koji razmatrama -prema Guastiniiu - mogu sesažeti u kritičkom preokretuHegelove logike i u stvaranjuopĆe teorije otuclenja, ·koja sesastoji u teoriji otuđenog radaiu teoriji razdvajanja političkeDržave i građ