Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

upotrebi strojeva).' Pojam radnedjelatnosti (čak i II oblikujekth,ne djelatnosti na područjuradnog procesa, Ne postoji kooperacije nametnute pod kapitalističkomprinudom)pomo­ljudska fizička djelatnost kojane implicira intelektualni momenat.On se sastoj'i od onomezauzeća tvoD1ica, u grani­~ao je Gramsciju da za vrijegašto u industrijskoj djelatnostiostaje više povezano s nim organizaCIJama, raskravicama nametnutimtraclicional­profesionalnošću, sa zanatskim radničkc borbe. Tvornički sajenaučila i usavršila čitav niz zajednice. Iskustvo sa savjeti­odnosom, nego sa proizyadom, \ jet je klasna tvorevina i njegovimse članom postaje krozsa sredstvima Svoga rada. Tase tema ujednače110 provlači zajedničko sudjelovanje u radllomprocesu. Radničko stajali­kroz Gramscijeva mišljenje, odnjegoya is.kust\a sa ra~l.ničk~I.n ste u p::Jliti6koj praksi savjetasavjetima do razrade hlozofIje bilo je istovjetno sa stajalištemprakse koja, čak i u formulaciiama,marksizam smatra samo kosti" su se, za Gramscija, pre­čitavog "tijela" kapitala. "Pa­tilozofskim prevlaclavanjem-uz­ tvarale u inteligentni doprinos(lizanjcm ekonomskih determ!­ razvoju. Znamo kako se podruf.l\'ovljenje, koje je nametnu­niranosti. Takva je formulacIjaneraskidivo povezana s vrstomradničke ,klase s kojom industriji autonomiziralo protivtom kooperacijom u l~rupnojse Gramsci susretao, radničkomklasom po profesiji, koja pitala, 'kao neposredna potrebarada akumuliranog u obliku kauakosti"(na tal. "malizie" - ,na, međutim, izdvaja jedan mllicipatol"si:.i,oslobodilački mo­~'p. prev. šatrovački terminkoji je prijevod američkog terminasoldiering), ali se još mo­ne kooperacije II radnom proment,jezgru neposredne, izra\"­gla uključiti u industrijsku. rad. cesu, u obliku inventivnog sudjelovanjau preobrazbLj,ičku djclatnost. 1 GramscIJevomišIjc'lje o komunističkom raduo radniku-intelektualcu, po­Druge dcfinicije intel.ektualcateklo je iz podataka o povije,bliske su pojmu koji smo pn'osti Fima, .kako je to s pravomopisali, ali nisu potpuno \"ezanezabilježio Sergio Bologna (SerđoBolonja) u člankU ob­s njim. Razmišljajući o njimaprimjećujemo Gramscijc\"o nastojanjeda u jednu ·inherentnuiavljenom u broju 2 časopisaPrimo !'vIaggio.' Premdato nije eksplicitno, rad ~ckategoriju "nadgradnje" pono­\no u jedini različne vrste odnosa'izlncđu inteloktualaca ikao pI:va" ljudska .l?otreba, ~ :zL:JmUTllstlckc utopIJe srOZd 1 .r3na industrijski rad kao anti!-'a­"n,)i,n h ' 1) Orln()~ ll~'kocr pri-~~d;;lš't~;a radn;~'pro~~sti, kao~to ie to kod tehničara (u situ­"ciji u kojoj je društvena podjela izmeclu raznih hijerarhi i­skih razina i vlasti u tvornicibila 9:olcma, ali II kojoj su ipakr;:lZil~ 11a ra::JZinIstanju daDrcc1stave cjelo\"iti radni proces);1) Odnos ins lit LlcionalnoguitalisLičku Hi jednost, ukollkole protuotuđujući. (Valja primiictitikako,uk:)liko nije obra­'naosuda otu~cLljućeg aspekta strojeva IIkrupnuj industriji ostajc~Lltna i kod (Po!1ciieri),li raspra;;i koja je posvecenauprayo kapiiali5ti č kojT\l'd~ ie suprotne uj !nL{'rpr"t::"\ !loi linijJ koi." ,~JurY.'. r~~prJYJ Be:'lk"i LC\Tcra ,.L'općraio massa nello Sy!1uppo .capnal,lst}CO , .o?Ja,IJ.en,,; u b~. ,.8časoDisa Classe, otvaraju diskusiju o ntlinostl speclflcne dlstmk;:11 e l defl:"ClJC,maso\nog radnika" i "zajedničkog radnika"; one II svakom slueajtl nc vaze zatorinsku rndustri ju ;J.utOIl1obila tl godinzl.Ina o k0j~ma sc tu g()\'OrL, S. Bolog~a, "IL OP porto fabbriCa.-societa c