S druge strane, ukazuje se na činjenicu da, i kadadođe do razmeštaja kadrova, ta mera se po praviluodnosi na one koji su se godinama kalili na selu. Takođese ističe neophodnost razmeštaja u nacionalnim razmerama.Teško je dati ocenu konkretnih primera: u jednunarodnu komunu nedaleko od Kantona upućeno je 350učenika iz grada. Od tog <strong>br</strong>oja, u selu je danas ostalosamo 38, dok su ostali premešteni na druge položaje ugradu. O tome se govori kao o normalnoj pojavi kojanije izazvala nikakve ideološke probleme. Na druo-ojstrani, u jednoj komuni Hobeja, o sličnOj pojavi b segovori mnogo uvijenijc: "Ima nekih problema sa starima"(od dve grupe sa po desetak učenika, na selunije ostao nijedan). Neki su jednostavno premešteni udruge <strong>br</strong>igade ili komune. To je slučaj sa srezom Linšijengde su veliki radovi na izgradnji kanala "Crvenazastava" zahtevali dodatnu radnu snagu. Većina učenikase. nalazi ~. se}ima nedaleko od gradova.H Sve to pokazuJeda mje Jednostavno utvrđivati "statistički" širinupokreta vezivanja omladine za selo, odnosno obim tehničkihrazmeštaja ili prostog menjanja prebivališta naselu. Međutim, zahtev da se ostane na selu, stalno sepostavlja od strane onih koji se nalaze u prvim redovimaboraca za primenjivanje novih mera.y Uk~atko, te~ko je sprečiti razne vidove rasipanja isacuvatI r~volucl~:marnu autentičnost uključivanja školskeomladme u kmesko selo. Otuda valja do<strong>br</strong>o odmeritioštrinu problema koji mogu nastati: ukoliko razmeštajka~ro:va ne ybude. pravilno shvaćen, može doći do pojavezaVIstI, zaostremh odnosa... do protivrečnostimeđuljudi.ma. T~ pojave može sprečiti samo temeljno političkova~pItavanje,povezano sa klasnim prevaspitavanjemkOJe sp~ov~d: ~anije ~ks'ploatisani seljaci (nekadašnjaseoska sIrotmJa I srednjacI).Analizirajući rezultate razvitka kolektivnoo- o-azdinstvanapredne <strong>br</strong>igade iz jednog od predgracia bP~kinga,, ,", Na\(C!diI~10 sam~. jed.an primer:, u narodnoj komuni izPl CU,§P a(?a Se;ljanga (L!jaomng) ostalo .le avgusta 1974. samo 80ml~mh mteler;:tualaca od ukupno 198 koliko ih je došlo 1968.gaume DrugI su upućeni na univerzitet. u armiju itd. U meuu~'l:emenu ~u ~tigli no\). (380 ,poče~· o~ ~969. godine), Po pravilu,:o\c:~og 'pl olc;ca ,se iTSl odbn' nezenjemh seI jaka i omladinacaKOJI zatJ:1.1 lil\'aJu upućeni u fa<strong>br</strong>ike širom sreza, Odbir za armi.:J1f sc ,,:rsl ~h'a put~ godišnj~., U 1?73. godini, trinaest "novopečemhseljaka postalI su raclmcl, a cetrnaest ih je otišlo u armiju.v Toko!11 ,l97L godine, šestoro mladih je upućeno na višeskole (troje IZ grada, a troje iz komune)' u 1973. Godini devetnaes[.o1'omladih je ocla~rano za specijaln~ tehničk; škol~ (desetoroIZ grada, devetoro IZ komune),404zamenik sekretara partijske ćelije naglasio je <strong>br</strong>ojnevidove klasne borbe, a naročito problem školske omladinekoja dolazi iz centra prestoni~e. "Svako o~ n~~pripada selu. Ne. srr:ejuv se !zbe~av~tl odgo~!Ornostl, l1lt~je dozvoljeno pOjed1l1a~no Izvla~e~1je ... ako ,nek~ !-1101:da bude primljen u <strong>br</strong>Igadu, ml cemo ga p~lhvatltll ~hposle toga nema odlaska". Partijski. ruk~:,odIlac ukaZUjekako je omladina pre desetak godma VIse volela da sezaposli u obližnjim fabyikan;a n~go ~a d~~e ~a selo:Radnici još i danas imajU v~yca pnmanJa, nJ}?OVl ~slo~1života su bolji. Ugled radmeke kla~e j,e v~c~ no ~to Jeto slučaj sa zemljoradnicima. U oVOJ b~lgadl Je dosJo d~preokreta: osim nekih iz~:et.aka, mladI, su s~ ang~zoval,lna izvršavanju desetogodIsnjeg plana raz:,oja sv:oJe bn~gade, a država je upućena da na drug?) stram nalaZInove radnike za privredu na tom podrucju. .Uvek moramo biti budni kada se radI o protekciji::'Ima mnogo ane~dota )wje osvetlj~vaju ?ek~ ,p'o~sebno izražene vidove ldeoloske borbe k~Ja m~z~ 1:)1tl l~lpostati borba između dve linije: U <strong>br</strong>ig31d.l o kOJOJ J~v ~'ec,učenici su pokušavali da podn1lte strucnpl~e, (sla~~Clslmv~lli sitnim poklonima) kako bi sebi obezbedIlI 1:01]1, ~a~(SIposao. Ti postupci pojedinaca, ,kojir.na'Vs~ tra~e pr!-vIlegije,pokazuju da je sasvim l~e~~lstl~kI racu~atl naspontano, savršeno i glatko ukljuclvanje Omla?lr:e" na<strong>ur</strong>ođenu" kolektivnost i na bezpogovornu dlscII~~mukada su u pitanju razna iskušenja. ~~~in na ~WJI, y uskladu sa kineskom revolucionarnom 11l1I] om, ,:alJ~ resavatiprotivrečnosti u okviru ~aroda -, polazec~, rTl tomeod što pouzdanijeg pOZl?-avanJa n;
U trenucima zaoštravanja ideološke borbe, kada senaglasak stavlja na afirmisanje dostignuća kult<strong>ur</strong>ne revolucijei na produbljavanje "novih socijalističkih stvari",uvek se navode pojedinačni ili kolektivni zahteviomladinaca, spremnih da se nastane u zabitim seoskimoblastima Kine. Tako je, počev od proleća 1974. godine,najveći list Narodni dnevnik u više mahova objavljivaorezultate koje je dala obnovljena akcija odlaska u udaljenekrajeve zemlje. Istovremeno se ukazuje na značajnuulogu političkih kadrova koji po nekoliko meseci ostajusa omladincima kako bi na taj način obezbedili ostvarivanjezadataka vraćanja praksi i osnovnom ideološkomomladine, a 6.750 obavljaju dužnosti nastavnika.Sva omladina, makar i delimično,i dalje neposredno radi na preo<strong>br</strong>ažaju prirode u toj,inače s<strong>ur</strong>ovoj oblasti.Počev od prolećaotišlo u pograničneradu. U toku maja 1974. godine iz Pekinga je upućeno2.100 kadrova. Ukazuje se da je, od vremena kada jeizdat poziv za odlazak na selo (1968. godine), 60.0:)0mladih otišlo u oblast Talinu, koja se nalazi u pograničnojpokrajini Sinkjang. Od tog <strong>br</strong>oja mladih, 1.862 supostali članovi Partije, 13.500 članovi Saveza komunističkelekara ili tehničara,1974, godine, iz velikih centara jeoblasti gotovo 400,000 mladih."Istovremeno je, tokom prvih meseci 1974. godine, 17,000sedamnaestogodišnjaka napustilo gradsko područje Pekingai nastanilo se u seoskim oblastima koje pripadajuPekingu, Drugi su došli iz Šangaja (ukupno 17,000 počevnamaod 1968,Kirina,godine) da bi se nastanili u prigradskim komuMogli smo konstatovati da je tokom 19'74-1976, godinesvaka kampanja proučavanja i kritike stavljala uprvi plan još doslednije uključivanje omladine u selo:odlazak je bio Sve masovniji, a na stranicama štampesu isticani najpozitivniji primeri. To važi kako za kampanjukritike Lin Pijaoa i Konfučija (1974, godine),tako - u još većoj meri - za kampanju iZučavanjateorije o diktat<strong>ur</strong>i proletarijata (1967, godine), kao i zakampanju kritike desnog skretanja (1975, godine), Ustajućiprotiv "aps<strong>ur</strong>dnosti ispoljenih na frontu o<strong>br</strong>azovanja",Narodni dnevnik je, Ll letO-jesen 1975, godine,pružao podršku diplomiranim studentima kDji su slalidruga generacija diplomiranihpisma puna odlučnosti:studenata univerziteta King Rua (univerzitet dnlštvenilli tehničkih nauka u Peki~gu) uputila je predsednikuMao Ce Tungu pismo-izveštaj kako bi "konkretnim akcijamaodgovorila" na skretanja do kojih je došlo u406U tom pIsmu , s t OJI .. da J'e 'l' od ukupnoblasti nastave"Partiju pnm Jeno J: ~.13 '0 1804 diplomiramh studenatlad"u 1"1 Od ovog <strong>br</strong>oja,' ,vk om a me - J • 'b'r U Savez komu111stlc, e. 'Vl 167 studenata, u Tl, et l~a, gr~dilište pru~e J~k o~! °ostali biti upućeni bIlo uK' smkJanp" - 14_, , 'v' .'" l b'l sVOJ zaVlcaJ, 'd' dnajbliža se a, ,l o u , . mnogo, Iz njih se V,l l vaTakvih pn!11~ra bIlo Je 'e ~obilisanja mlad~h, sto' dosvIo do pOJacane kampa~J v . 'e l' kritiku IZ raz-Je k t za IzucavanJ 'v'e u skladu sa po_ re oIl! osnovu tih delirnIcll:'I~ ~'J'oblJ'a 1974-76, Međutlml'k Ila, 'l' zak1J'učak o Šlnn!Lt l· "", a "0 lZVUC ". 'l -orazbacanih podat~:a 111J" iz kojih mesta mla,dl od,aL":samog pokreta, 111tl, o ,torne - ešteni Ako velikI graaovli u k'Oje krajev~ bIV~JL~I~davno predsta::lj~jL:, ~la~~e- a posebno SangaJ , selo StOJI l Cln]enkacentre IZ'k0]11"1mla,dl krecu, <strong>br</strong>io-adamana ,nalaZImo,s Vl colsl(Llda u mnoo-im omladmskIm l:? , alih i srednjih gra-' b,Z sreskih centara, IZ m _mnlad mu l d" sve više), ,dova (takve olma me Ima, .. vI'ma kOJ 'i primajU'd" mnOO-Im Sl ezoOvo se Vl l ,l Ll: .lC''' b 'ih o-radova, a i iz samogomladinu iz mah~ l "l e,~~~ nalazimo i u okviru oblasreskogcentra, ?h~l1U :r: oJ 'k 'z već navedene ~!(Qle usti (od 755 svrsen,lh uc~nk~ 1741 učenik je otlsao ,naautonomnoj oblastI G,ant:: 1'7 novem<strong>br</strong>a 1974, godll~eselo)'Narodni dl1evmk ,od- 'v ta l na osn'ovu l(oo-at::se vidi da"llenavodi nepotpun 1z1e~. đ 1974, godine, na selo otIs ood kraja prvog po Ut::O a , došli iz 11 2:radova, I?O-600 000 ' srednjoškolaca (0111, s1uv su Pp1-ino- Tjencll1,' , ' '1' l st1 ,
- Page 1:
Intelektualci iradničkipokretFried
- Page 5 and 6:
ad istorijski odumire, ne znači li
- Page 7:
što bivši buržuj postaje antibur
- Page 10 and 11:
u lijeka govori se sa svojevrsnom u
- Page 12 and 13:
nikada njeZInIm organskim intelektu
- Page 14 and 15:
đu prvih i. drugih (recimo, izmeđ
- Page 16 and 17:
o ULOZI INTELEKTUALCA. *D REVOLUCIO
- Page 18 and 19:
Sartre: U obliku njihovog znanja i
- Page 20 and 21:
Sartre: Maj to nIJe UCInI O odmah,
- Page 22 and 23:
Dokle crod se ne bude tako radilo,
- Page 24 and 25:
klas le znalački i dugo udešavale
- Page 26 and 27:
nih pozicija i novih pozicija koje
- Page 28 and 29:
naših revandikacija, nego radi ne
- Page 30 and 31:
Carlo SimoniSARTRE, INTELEKTUALAC,
- Page 32 and 33:
Zadaća je intelektualca da svoje p
- Page 34 and 35:
· klasičnocr intelektualca", kakv
- Page 36 and 37:
Georges LapassadeRUSO I ENCIKLOPEDI
- Page 38 and 39:
izrazima psihoanalitičara: za Rous
- Page 40 and 41:
odvoje dve koncepcije ove interpret
- Page 42 and 43:
***U zaključku važno je istaći o
- Page 44 and 45:
***Ovde nećemo započinjati difere
- Page 46 and 47:
tist, i da ie svaki mit praznoverje
- Page 48 and 49:
v.~ruga stvar je misliti pojedinač
- Page 50 and 51:
stacijama za koje budućnost nikad
- Page 52 and 53:
predstavlja u razobličujućem ogle
- Page 54 and 55:
intelektualci vrše. Gramsci je ova
- Page 56 and 57:
feudalni sistem raspadne. Crkva ču
- Page 58 and 59:
vIjali su se jedni za drugima i tak
- Page 60 and 61:
mo zato da bi mu nametnula monopol.
- Page 62 and 63:
su u poziciji da razgolite vIa di"?
- Page 64 and 65:
navodne inicijative Ranoja 1958, si
- Page 66 and 67:
Svi oni koji se raduju uključivanj
- Page 68 and 69:
ijalizmu". Na primer, jedan broj In
- Page 70 and 71:
jesen 1965, godine, na pri~11e~', o
- Page 72 and 73:
su dobrovoljno odlučili, u okviru
- Page 74 and 75:
stvarnom odnosu političkih snaga.
- Page 76 and 77:
cijama doživljava značajnu promen
- Page 78 and 79:
~ ,Charles FrankelMUKE HUlVlANISTI
- Page 80 and 81:
ciji, da bi se oštro okrenuli prot
- Page 82 and 83:
pokoleba - bilo da se bavi pisanjem
- Page 84 and 85:
Michel MazzolaOD INTELEKTUALCA KOD
- Page 86 and 87:
ijaju otuđenje. I samo kroz te lju
- Page 88 and 89:
marksizam ostvaren i ispunjen), mo
- Page 90 and 91:
koalicije u kojoj centralnu ulogu i
- Page 92 and 93:
jaia je "negativna korelacija izme
- Page 94 and 95:
tualna elita može odrhti svoj utic
- Page 96 and 97:
strane porodice sada je posredovana
- Page 98 and 99:
vNa ovaj ili onaj način sve ove va
- Page 100 and 101:
neistražen život. Oni smatraju da
- Page 102:
turu revolucionišu tako što istra
- Page 106 and 107:
skim i političkim institucijama".
- Page 108 and 109:
kao da se radi o stvarima. Paradoks
- Page 110 and 111:
Ona bi pre bila "Svi ljudi treba da
- Page 112 and 113:
kritikovaleostala 'Sovjetskib'Savez
- Page 114 and 115:
zloglasnog rukovanja Staljina i Rib
- Page 116 and 117:
i, s druge strane, odbrane socijali
- Page 118 and 119:
prioritet dat egzemplarnoj praksi,
- Page 120 and 121:
lom delu analize ovo sagledavanje i
- Page 122 and 123:
čak i oni - a to znači vođe komu
- Page 124 and 125:
S':l- on.i~!l mod~Iom razvoja nasta
- Page 126 and 127:
do jednog nose Ll sebi zajedničku
- Page 128 and 129:
u pojedinacnim stavovima, bivši ko
- Page 130 and 131:
lđenim ci1jeJ? Ta,kav stalv se či
- Page 132 and 133:
sa moskovskog radija za vreme rata,
- Page 134 and 135:
malom. Kult ličnosti duboko je pro
- Page 136 and 137:
narsao na malo simpatija kod intele
- Page 138 and 139:
su, posle demonstriranja svog prija
- Page 140 and 141:
je istaći da su, nasuprot drugim p
- Page 142 and 143:
dišta Lefebvrea u velikoj meri sad
- Page 144 and 145:
liku između velikih "kosmopo1itski
- Page 146 and 147:
~l,ajuri: Februara 1965. "Italijani
- Page 148 and 149:
o ' - ," ..::.. eMichel-Antoine Bur
- Page 150 and 151:
o tom izbijanju Istorije II prvi pl
- Page 152 and 153:
nji deo L'Etre et le Nćmu izričit
- Page 154 and 155:
nog rada. Engels je to demonstrirao
- Page 156 and 157:
trebe masa; osporavanje nužnosti p
- Page 158 and 159:
univerziteta na početku ovog veka
- Page 160 and 161:
spoljašnjeg poretka. Setit~ se z~b
- Page 162 and 163: nih zadataka preduzetnika i prenose
- Page 164 and 165: "zaštita :pronalazača" više nije
- Page 166 and 167: javu inteligencije, "koja zarađuje
- Page 168 and 169: velikog dela inteligencije odlikova
- Page 170 and 171: sociologa da ga odrede 2 • Neuspe
- Page 172 and 173: identifikuju stvarnost sa postojeć
- Page 174 and 175: gitimiziranje objašnjenje nekog dr
- Page 176 and 177: Ako sad razmotrimo ideološku POZIC
- Page 178 and 179: Drugi i trajniji simptom ove tenden
- Page 180 and 181: zvan je - u skladu sa novom ideolog
- Page 182 and 183: ma. Sada se SDS-u konačno pružila
- Page 184 and 185: U samom gradu Kentu, pak, eksplozij
- Page 186 and 187: strpljenje mladih i time omogućio
- Page 188 and 189: za kampovanje. Mnogi kamperi pokuš
- Page 190 and 191: ilo mr:~go ni privremenih pomoćnih
- Page 192 and 193: Ali ne sasvim. Posle izvesnog vreme
- Page 194 and 195: mnoštvo podeljenih pritisaka koji
- Page 196 and 197: ev~Iuc!onisa.ni U v samom temelju.
- Page 198 and 199: stru~turi razvije:nog ~apit,:lizma;
- Page 200 and 201: e protiv muške dominacije na svim
- Page 202 and 203: i sposobna da obrađuje zemlju. Oni
- Page 204 and 205: eđuje da rukovođenje bude rezervi
- Page 206 and 207: Bogatstvo tih sadržaja biće utoli
- Page 208 and 209: Z1Zači da više nemaš ideala?Što
- Page 210 and 211: znanja i konkretne prakse, razume s
- Page 214 and 215: Broj mladih Broj mladihkoji su oti
- Page 216 and 217: olakšan: recimo, fabrika isporuču
- Page 218 and 219: niranje porodice i rodbinskih odnos
- Page 220 and 221: Friedrich TombergOD "KRITIČKE TEOR
- Page 222 and 223: cija; naprotiv, treba da se odvija
- Page 224 and 225: Fredu, nešto što je prisvojeno is
- Page 226 and 227: da je ona u međuvremenu - kako tak
- Page 228 and 229: nego - uz korišćenje još nezrele
- Page 230 and 231: J?e.hanicistički, sasvim nespojivo
- Page 232 and 233: telo u svom totalitetu je moje Ja,
- Page 234 and 235: Srednjovekovnom hrišćanstvu se ni
- Page 236 and 237: theareticos, on se ne može odupret
- Page 238 and 239: Horkheimer očekivao od radničkog
- Page 240 and 241: Dakle, da li će u bilo kojoj budu
- Page 242 and 243: autonomna egzistencija, mada se sve
- Page 244 and 245: sm!slu. Utoliko moramo dati za prav
- Page 246 and 247: jiv sa tradicionalnim hrišćanstvo
- Page 248 and 249: eticosa, a ne za nesmetano slobodni
- Page 250 and 251: pogled na svet koji se ujedno može
- Page 252 and 253: čovekovoj individui već dato u bi
- Page 254 and 255: postavljamo da ih Haug nije video n
- Page 256 and 257: učiniće dobro ako se priseti puta
- Page 258 and 259: koj svesti. $to se tiče fašizma,
- Page 260 and 261: p~tan~e njegovog odnosa prema priro
- Page 262 and 263:
poru".41 Naprotiv, nova zajednica j
- Page 264 and 265:
'Wolfgang Fritz HaugSOCIJALISTIČKO
- Page 266 and 267:
na i"Ako je argumentacija tačna, k
- Page 268 and 269:
delatnosti ideologa, ono što je id
- Page 270 and 271:
Izgradnji i sa političkom praksom.
- Page 272 and 273:
Ovaj - u sličnoj literaturi neuobi
- Page 274 and 275:
objektivnoj stvarnosti vaZI drugi p
- Page 276 and 277:
Lucio CollettiPOLITIČKII FILOZOFSK
- Page 278 and 279:
časopis iz razloga koji su bili ka
- Page 280 and 281:
to ipak kapitalističko, društvo -
- Page 282 and 283:
materijalizam značio nešto više
- Page 284 and 285:
tesno vezani za određene istorijsk
- Page 286 and 287:
uržoaske političke ekonomije, kri
- Page 288 and 289:
Vlse zabrinjava jeste činjenica da
- Page 290 and 291:
velikoj meri zapostavljaia, a to je
- Page 292 and 293:
Ako pogledate dela kao što su Agra
- Page 294 and 295:
II\:TELEKTUALCI I RADNlćKA KLASAMA
- Page 296 and 297:
upotrebi strojeva).' Pojam radnedje
- Page 298 and 299:
da podupire vladajući blok jed~nom
- Page 300 and 301:
ljenog subjektivistič.kog približ
- Page 302 and 303:
A kod Althussera osvaja ta ž.c:sov
- Page 304 and 305:
ne, čaki savreme?e, kritič~l:ekap
- Page 306 and 307:
pošteno kopira i već postojećegr
- Page 308 and 309:
trati sposobnom da uvjetujedržanje
- Page 310:
3. Marx: O revoluciji i Državi.- S