Mimica, Aljoša (ur.) Marksizam u svetu br. 1-2 - Učitelj neznalica i ...

protiv, on često griješi, no njei?o:ve gr~š~e u ~noj n:j~:i ukojoj su l1ejzbježnepredst~,:,lJaJu. 11:l111111~~m ko~flelJentpogrešaka koji u nekoj povIJesnoJ sItuaCIJI ostaje potlačenimklasama.Posredstvom intelektualčeve borbe protiv vlastitihproturječnosti, u sebi i i.zvan sebe, pO':'ijesr:o druš!vozadobij a točku promatranja samog sebe, lako Je ta toekajoš uvijek kolebljiva, mutna, uvjetovana i~a~jskim ?k.o~nostima,Ono pokušava samo sebe praktlckl promlslIt'l,to jest odrediti svoje strukture i svoje ciljeve, ukyratk?,univerzalizirati samo sebe polazeći od metoda sto Ihintelektualac usavršuje na osnovi tehnika znanja. Na stanovitinačin intelektualac pretvara samog sebe u čuvarafllndall1entalilih ciljeva (emancipacije, univerzaliza~ij~,dakle, humanizacije čovjeka), no moramo se razumJetI:unutar draštva stručnjak za praktičko znanje ima kaopodređeni činovn~~ nadgra~nje stc:p~vitu moć.: intelektu,C:­lac, međutllTI, kOJI se rađa IZ strucnJaka ostaje bez mOCI,čak i onda kada je vezan uz vodstvo partije. Ova mupovezanost, naime, na nekoj drugoj razini vraća njegovkarakter podređenog čino\'nika, i unatoč tome što zbogdiscipline prihvaća o\a i položaj on ipak mora neprestanoosporavati i nikada ne smije stati u razotkrivanju odnosaizmeđu izabranih sredstava i organskih ciljeva. Utom smisla njegova se funkcija .kreće između svj~dočenjai mučenišna: vlast, bez obZIra na to kakva Je, nastoj!kori.stiti il~~el~ktua~ce y~a svoju .r:ropagan9.u,.no ~~mapOVjerenja u nJIh 1 svoJe c!stke uVIJek zapoclllJe nJIma.To nije '\'ažno: sve dok može pisati i govoriti on ćebraniti narod od hegemonije vladajuće klase i oportunizmaaDarata,Kada neko društvo nakon nekog velikog preobrata(izgublienog rata, okupacije zbog neprijateljske pobjede)izg~lbi 'SVOjtI ideologiju i svoj sustav vrijednosti, onoče~to takorekuć bez posebne namjere nalaže intelektualcirnada ih lik\·idiraju i rekonstruiraju. A ovi doista nećine ono što se od n~iih očekuje, ne nadomještaju zastarjeluic1eC)lo~iiu nekom drugom, podjednako partikular­Ilom, koia hi dopuštala izgradnju isto~ društva: oni nastoie112.PU5titi svaku ideologiju i odrediti povijesIle ciljel'craclničkihklasa. Stoga onda kada dođe do toga dasc, u Japanu 19:50, 'l."ladajuća klasa oporavi, onapredbacuje intelektualcima da su promašili svoj zadatak,to iest, da nisu skrpi1i staru ideologiju adaptirajućiic prilikama (da sc, dakle, nisu ponašali u skladu sopćom predstavom o stručnjacima praktičko~ znanja),Moguće je i to da će radničke klase u ovom istom trenutku(bilo zato što životni standard raste, bilo zato što12je vladajuća ideologija još uvijek moćna, bilo zato što ihsmatraju odgovornima za svoj neuspjeh, bilo zato što imje potrebna paliza) osuditi protekle akcije intelektualacai prepustiti ih njihovoj samoći. No, ova je usamljenost~liegov llsud budući da proizlazi iz njegove proturječnostil Jednako malo kao što može napustiti ovu proturječnostkada živi u simbiozi s potlačenim klasama ne mogavšibiti njihovim organskim intelektualcem, može u trenutkuneuspjeha da ih napusti u lažljivom i uzaludnom povlačenju,osim ukoliko postane lažnim intelektualcem. Zapravo,kada radi s radničkom klasom prividno jedinstvone jamči. da je u pravu, kao što ni njegova usamljenostu trenUCIma oseke ne znači da je bio u krivu. Drugimriječima, broj ne mijenja ništa na stvari. Zadatak jeinte~ek~ualca da svoju proturječnost živi za sve i da junadIlaZI za sve pomoću radikalizma (to jest primjenomtehnika istine na ilUZije i laži). Po samoj svojoj proturječnostion postaje čuvar demokracije: on osporavaapstraktni karakter prava buržoaske demokracije no nezato što .ih želi ~atomiti nego zato što ih želi dopunitikonkretmm praVIma socijalističke demokracije, zadržavajućiu demokraciji fU11kcionalnu istinu slobode.(Iz S~rtr~ovog teksta Pla~doyer pour les il1tellectuels, koji pred,~tavlJa TI,legova pre~avanJa održana 1965, II Tokiju i Kjotu. Tekstje prvoblt.no Dbjavljen kao. manja knjiga: J, P. Sartre, Plaido:verpour les III t ellectlle/s, Go.lhmard, Paris 1972 odakle je u skraćenomobliku, i preveden), " ,Prevela Nadežda Cačinović-PlIhovski13