Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
`uvawe na treti lica, no ne bile ret}i ni slu~aite koga i samite gi<br />
otkrivale nedoz<strong>vo</strong>lenite odnosi na s<strong>vo</strong>ite sopru|i fa}aj}i gi na delo<br />
so nivnite qubovnici.<br />
Od analizata na pra{aweto - zo{to `rtvata seksualno |i izneveruvala<br />
s<strong>vo</strong>ite ma`i dojdovme do zaklu~ok deka glavnata pri~na se<br />
sostoela <strong>vo</strong> nivnata seksualna zapostavenost. Imeno, tie go zado<strong>vo</strong>luvale<br />
s<strong>vo</strong>jot polov nagon so treti lica, pred se, poradi dolgogodi{noto<br />
otsust<strong>vo</strong> na soprugot koj se nao|al na privremena rabota <strong>vo</strong> stranst<strong>vo</strong><br />
ili poradi terenska rabota nad<strong>vo</strong>r od mestoto na `iveewe. Toa bilo<br />
slu~aj i toga{ koga poradi pogolema upotreba na alkohol ma`ot ne<br />
mo`el uspe{no da gi ispolnuva s<strong>vo</strong>ite seksualni bra~ni obvrski, ili<br />
pak, kako odmazda za nego<strong>vo</strong>to neverst<strong>vo</strong>.<br />
Vo site slu~ai na ubist<strong>vo</strong> od o<strong>vo</strong>j motiv se rabotelo za dovr{eni<br />
ubistva. Pritoa storitelot posegnuval samo po `i<strong>vo</strong>tot na s<strong>vo</strong>jata<br />
sopruga smetaj}i deka taa e vinovna za ostvareniot kontakt koj frla<br />
sram vrz nego i negovite deca.<br />
Storitelite na ovie ubistva <strong>vo</strong> podednakov broj poteknuvale od<br />
grad i od selo, no so ogled na zanimaweto dominirale NKV i PKV rabotnici<br />
(71,4%). Ovaa grupa na ubijci <strong>vo</strong> ne{to pogolem broj ja so~inuvale<br />
storiteli na <strong>vo</strong>zrast od 31 do 35 godini (57,1%), a ostatokot<br />
otpa|a na povisokite starosni grupi.<br />
- Ubistva od qubomora poradi neosnovano somnenie <strong>vo</strong> prequba.<br />
Vo ovaa grupa ubistva se pomesteni delata {to bile inicirani od<br />
neosnovana qubomora na storitelot sprema s<strong>vo</strong>jot bra~en drugar. Se<br />
raboti za lica koi, spored ocenkata na sudot, ubist<strong>vo</strong>to go izvr{ile<br />
<strong>vo</strong> presmetliva sostojba, odnosno za storiteli {to ne bile du{evno<br />
bolni lica. Me|utoa, kaj niv sepak pobudaat na deloto e oceneta kako<br />
qubomora {to nemala s<strong>vo</strong>ja realna osnova, tuku bila produkt na opredelena<br />
pogre{na pretstava na storitelot.<br />
- Ubistva od qubomora poradi ednostrano prekinuvawe na brak.<br />
Vo ramkite na ubistvata motivirani od qubomora naj~esta pri~ina<br />
(so u~est<strong>vo</strong> od 37,5%) pretstavuval fakti~kiot prekin na bra~nata<br />
ili <strong>vo</strong>nbra~nata zaednica od strana na eden od sopru`nicite. O<strong>vo</strong>j<br />
pre}in redovno poteknuval od strana na soprugata, koja ve}e ne mo`ela<br />
da gi trpi raznovidnite maltretirawa od strana na ma`ot. Imeno,<br />
poradi negovata bolna qubomora, ~estoto pijanst<strong>vo</strong> i impotencija, taa<br />
bila izlo`ena na sekojdnevni raspravii, raznovidni ograni~uvawa, pa<br />
duri i fizi~ki napadi i zatoa ~esto go napu{taala, no po nego<strong>vo</strong>to<br />
smiruvawe povtorno mu se vra}ala, za <strong>vo</strong> eden moment kone~no da si<br />
otide nepotkleknuvaj}i na negovite novi molbi za prodol`uvawe na<br />
i edno u<strong>vo</strong> i da ja istera od domot. Norve{koto pra<strong>vo</strong> predviduvalo kazna za<br />
obata prequbnici. Gra|anite formirale dva reda pome|u koi trebalo da pominat<br />
prequbnicite i pritoa sekoj frlal kamewa vrz niv. Vidi: Salihu I, str.<br />
61-62.<br />
103