Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Spored elementite od odredbata na ~l. 41 st. 2 KZ SFRJ, obi~niot<br />
povrat postooi toga{ koga krivi~noto delo }e go izvr{i lice {to porano<br />
bilo osuduvano. Od ~l. 46 st. 1 KZ SFRJ proizleguva poimot na<br />
pove}ekratniot povrat: "umisleno izvr{uvawe krivi~no delo za koe e<br />
propi{ana kazna zat<strong>vo</strong>r od strana na lice {to poka`uva sklonost kon<br />
prestapni~ko odnesuvawe po najmalku dve osudi za umisleni krivi~ni<br />
dela na kazna zat<strong>vo</strong>r od najmalku edna godina, a <strong>vo</strong> rok od pet godini od<br />
izvr{uvaweto na kaznata za poslednoto krivi~no delo."<br />
Krivi~nopravnoto zna~ewe na povratot se ogleda <strong>vo</strong> toa {to<br />
sprema storitelot na deloto <strong>vo</strong> povrat treba da bidat primeneti postrogi<br />
sankcii, bidej}i prethodno izre~enite se poka`aa neefikasni i<br />
zatoa {to preku nego<strong>vo</strong>to delo se manifestirala zgolemena vina. So<br />
legalniot poim na povratot, vsu{nost, se pravi razlika <strong>vo</strong> krivi~nopravnata<br />
polo`ba na povratnicite i drugite delinkventi - pr<strong>vo</strong>prestapnicite.<br />
Vo toa razlikuvawe se poa|a od sta<strong>vo</strong>t deka povratnicite<br />
se kategorija na op{testveno poopasni storiteli na krivi~ni dela, 91<br />
koi tokmu so ogled na toa treba da bidat i postrogo kaznuvani. Na toj<br />
na~in postrogoto kaznuvawe e osniovata od koja trgnuva krivi~noto<br />
pra<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> suzbivaweto na povratot.<br />
Za postoewe na kriminolo{kiot poim na povratot e do<strong>vo</strong>lno da<br />
postoi povtoruvawe na krivi~ni dela od strana na konkreten storitel.<br />
Ovde ne e nu`en vremenski period me|u prethodno izvr{enite i<br />
novite dela, nitu porane{na osuda ili izdr`ana kazna za prethodnoto<br />
delo. So o<strong>vo</strong>j poristap se uka`uva na etiolo{kite faktori od koi e<br />
uslovena ovaa pojava, odnosno od onie objektivni i subjektivni okolnosti<br />
od ~ie soznanie zavisi postavuvaweto na sistemot na op{testvenite<br />
merki za nejzino uspe{no preventivno i represivno suzbivawe.<br />
I, na krajot, za penolo{kiot poim na povratot, stanuva zbor<br />
toga{ koga edno lice po prethodno izdr`ana kazna za nekoe krivi~no<br />
delo povtorno }e dojde <strong>vo</strong> penitencijarna ustanova poradi izdr`uvawe<br />
na kazna za no<strong>vo</strong> delo. Se trgnuva od postavkata deka prezemenite<br />
merki pri porane{noto izdr`uvawe na kaznata se poka`ale neefikasni<br />
sprema osudenoto lice i deka zatoa treba da se zasili penitencijarniot<br />
tretman, so toa {to <strong>vo</strong> pogolema mera }e se prilagodi na negovite<br />
91<br />
Psihi~kite i objektivnite faktori {to stojat <strong>vo</strong> kauzalna vrska so<br />
"upornata istrajnost" na povratnicite <strong>vo</strong> vr{eweto krivi~ni dela ovaa kategorija<br />
izvr{iteli ja ~inat daleku poopasna od pr<strong>vo</strong>prestapnicite, koi za<br />
prvpat se javuvaat <strong>vo</strong> taa uloga. Za op{testvenata opasnost na povratnicite<br />
zna~ajno pridonesuva i toa {to povtoruvaweto krivi~ni dela doveduva do se<br />
pogolemo sovladuvawe na kriminalnata tehnika kako i kon zacvrstuvawe na<br />
li~niot stav sprema vr{eweto krivi~ni dela kako edinstvena solucija. Ja{ovi},<br />
str. 129<br />
130