Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
lo{ka struktura i da se objasni zo{to nekoi lu|e pod vlijanie na isti<br />
ili sli~ni socijalni faktori ne se re{avaat za izvr{uvawe na krivi-<br />
~noto delo ubist<strong>vo</strong>. Vo sprotivno ne mo`e da se razbere mehanizmot na<br />
deluvaweto na op{testvenite faktori, koi s<strong>vo</strong>eto vlijanie go ostvaruvaat<br />
preku i <strong>vo</strong> sodejst<strong>vo</strong> so li~nite s<strong>vo</strong>jstva na storitelot. Zapoznavaweto<br />
so oddelnite s<strong>vo</strong>jstva na li~nosta e osobeno zna~ajno i od<br />
krivi~nopraven i penolo{ki aspekt. Imeno bez poznavaweto na li~nite<br />
okolnosti ne bi mo`ele da dojdeme do kriterium <strong>vo</strong> pogled na<br />
pravilnoto odmeruvawe na kaznata i ostvaruvaweto na resocijalizacijata<br />
i readaptacijata na osudenite lica.<br />
[to se odnesuva pak do krajnata cel na prou~uvaweto na kriminalitetot<br />
na ubijcite kako individualna pojava, koja podednak<strong>vo</strong> gi respektira<br />
socijalnite i li~nite vlijanija pri izvr{uvaweto na edno<br />
delo, mo`eme da zaklu~ime deka so nego<strong>vo</strong>to posredst<strong>vo</strong> dobivame pretstava<br />
za uslovenosta na ubistvata kako masovna pojava. Tak<strong>vo</strong>to prou-<br />
~uvawe, vsu{nost, ni o<strong>vo</strong>zmo`uva da ja utvrdime <strong>vo</strong> krajna linija op{-<br />
testvenata uslovenost na ubistvata kako individualen akt i kako osnoven<br />
uslov za iznao|aweto na pogodni merki za nivnoto spre~uvawe i<br />
suzbivawe.<br />
2. UBISTVATA KAKO MASOVNA POJAVA<br />
1. <strong>Ubistvata</strong> kako masovna pojava pretstavuvaat zbir od posebnite,<br />
individualnite ubistva. Toa e totalitet na site ili na pogolem<br />
broj poedine~ni ubistva izvr{eni <strong>vo</strong> opredeleni prostoreni i vremenski<br />
ramki. <strong>Ubistvata</strong> kako masoven fenomen se specifi~na op{testvena<br />
pojava kako od aspekt na nivnata etiologija, taka i od aspekt na<br />
nivnite posledici, koi od socijalen aspekt se smetaat za posebno op{-<br />
testveno neprifatlivi i {tetni povedenija. Nivniot op{testven karakter<br />
od etiolo{ka gledna to~ka se izrazuva preku vlijanieto na<br />
op{tite faktori (korenite na kriminalitetot) koi le`at <strong>vo</strong> osnovniot<br />
karakter na op{test<strong>vo</strong>to <strong>vo</strong> celost i zakonitostite na negoviot<br />
raz<strong>vo</strong>j. Poradi prioritetnata uslovenost na op{tite i neposrednite<br />
faktori, ubistvata kako masovna pojava pretpostavuvaat sestrano zapoznavawe<br />
na nivnata fenomenologija i etiologija. No so ogled deka<br />
tie ja pretstavuvaat kvantitativnata strana na ovaa pojava, koja se manifestira<br />
preku poedine~nite oblici na ~oveko<strong>vo</strong>to povedenie, ubistvata<br />
gi sodr`at i kvalitativnite s<strong>vo</strong>jstva na pojavata kako poedine~en<br />
akt. Toa zna~i deka tie ne pretstavuvaat samo pojava uslovena od<br />
socijalnite, eti~kite, viktimolo{kite i drugite faktori od op{testven<br />
karakter, tuku slo`ena op{testvena pojava koja zavisi od mnogubrojnite<br />
biolo{ki, psiholo{ki, psihopatolo{ki i drugi obele`ja<br />
od subjektiven karakter. Na toj na~in ubistvata kako masovna pojava se<br />
pojavuvaat <strong>vo</strong> vid na fenomen od nov, povisok red, ~ija kvantitativna<br />
strana <strong>vo</strong> prv red se izrazuva preku nivnata pogolema op{testvena<br />
163