Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
2.2. Kvalificirani ubistva<br />
Kvalificiranite ubistva koi u{te se narekuvaat i kapitalni<br />
krivi~ni dela, od obi~nite ubistva se razlikuvaat spored posebno<br />
opredeleni kvalifikatorni okolnosti od objektivna i subjektivna<br />
priroda. Poradi tie okolnosti predvideni <strong>vo</strong> zakonot, li{uvaweto od<br />
`i<strong>vo</strong>t na nekoe lice ili na pove}e lica od strana na storitelot dobiva<br />
specifi~no op{testveno opasno zna~ewe koe se izrazuva preku<br />
stepenot na vinata (sekoga{ se raboti za umisla), kako i preku pobudata,<br />
na~inot na izvr{uvaweto, objektot i posledicite od krivi~noto<br />
delo. 22 Vo na{iot krivi~en zakon se predvideni sledniva kvalificirani<br />
ubistva: a) so ogled na na~inot na izvr{uvaweto: ubist<strong>vo</strong> na svirep<br />
na~in, ubist<strong>vo</strong> na podmolen na~in i ubist<strong>vo</strong> pri bezobyirno<br />
nasilni~ko odnesuvawe), b) spored pobudite: ubist<strong>vo</strong> od koristoqubie,<br />
ubist<strong>vo</strong> zaradi izvr{uvawe ili prikrivawe drugo krivi~no delo, ubist<strong>vo</strong><br />
od bezobyirna odmazda i ubist<strong>vo</strong> od niski pobudi, v) spored objektot<br />
na napadot ili so ogled na s<strong>vo</strong>jstvata na `rtvata: ubist<strong>vo</strong> na slu`beno<br />
ili <strong>vo</strong>eno lice, i g) spored opasnosta na storitelot: ubist<strong>vo</strong> pri<br />
koe so umisla se doveduva <strong>vo</strong> opasnost `i<strong>vo</strong>tot na u{te nekoe lice i<br />
pove}ekratno ubist<strong>vo</strong>.<br />
Eve gi nakratko glavnite obele`ja na ovie ubistva.<br />
- Ubist<strong>vo</strong> na svirep na~in (~l. 37 st. 2 t. 1 KZ SRM). O<strong>vo</strong>j vid<br />
kvalificirano ubist<strong>vo</strong> postoi toga{ koga li{uvaweto od `i<strong>vo</strong>t e<br />
izvr{eno taka {to na `rtvata i se nanesuvaat takvi bolki, ma}i i<br />
stradawa koi po s<strong>vo</strong>eto traewe ili intenzitet |i preminuvaat ramkite<br />
na redovnite prose~ni bolki, ma}i i stradawa {to obi~no se prisutni<br />
kaj sekoe li{uvawe od `i<strong>vo</strong>t. 23<br />
Svirepiot na~in na izvr{uvawe <strong>vo</strong> sebe vklu~uva dva elementi:<br />
objektiven i subjektiven. Objektivniot moment se ogleda <strong>vo</strong> izma~uvawe<br />
na `rtvata na koja i se nanesuvaat osobeno te{ki, enormni bol-<br />
}i, ma}i i stradawa {to mo`at da bidat od fizi~ka ili psihi~ka priroda.<br />
Objektivnata strana na svireposta }e bide ostvarena koga storitelot<br />
postepeno ja li{uva od `i<strong>vo</strong>t `rtvata, koga i se prodol`uvaat<br />
smrtnite ma}i i bolki na toj na~in {to i se nanesuvaat, na primer,<br />
mnogu rani i telesni povredi, i se se~at delovi od teloto ili palat<br />
vnatre{nite organi, `rtvata se poliva so zapalena te~nost i se ostava<br />
da gori, i se skratuva hrana ili <strong>vo</strong>da dodeka taa se odr`uva <strong>vo</strong> svesna<br />
sostojba i sl.<br />
[to se odnesuva do subjektivnata strana, za nea se bara deloto<br />
da bide storeno so umisla (direktna ili eventualna), odnosno negova<br />
22<br />
Vidi: Kambovski, str. 137-139.<br />
23<br />
Vidi: Zlatari} II, str. 76.<br />
45