Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
na nego<strong>vo</strong>to delo, za{to samo taka mo`e da ja postigne s<strong>vo</strong>jata so zakon<br />
zamislena cel.<br />
Na o<strong>vo</strong>j na~in se dobli`ivme do podra~jeto na odmeruvawe na<br />
kaznata, odnosno do mehanizmot na soobrazuvawe na krivi~nopravnata<br />
represija <strong>vo</strong> konkretno projavenata op{testvena opasnost na deloto i<br />
storitelot. O<strong>vo</strong>j mehanizam e <strong>vo</strong> racete na sudot i kako takov se ostvaruva<br />
so dosledno po~ituvawe na brojnite pravila {to <strong>vo</strong> taa smisla, a<br />
i zaradi po~ituvawe na na~eloto na zakonitosta, gi izgradi zakonot.<br />
No, tokmu na ova podra~je se pojavuvaat mnogubrojni, se u{te nere{eni<br />
pra{awa {to ja ote`nuvaat rabotata na sudot <strong>vo</strong> izrekuvaweto na kazni<br />
{to <strong>vo</strong> najgolema mera }e bidat prilagodeni na celta na kaznuvaweto.<br />
A toa, od s<strong>vo</strong>ja strana, ja nametnuva potrebata od permanentno<br />
sledewe na taa rabota so napori {to efikasno }e gi razre{at problemite<br />
i }e gi nadminat slabostite <strong>vo</strong> vrska so odmeruvaweto na kaznata.<br />
Za ostvaruvawe na sudskata individualizacija, za izrekuvawe i<br />
konkretno prilagoduvawe na kaznata, 234 rekovme deka se od posebno<br />
zna~ewe op{tite pravila za izrekuvawe na kaznata, i spored na{e mislewe,<br />
tuka e pojdovnata osnova za dobivawe celosen odgo<strong>vo</strong>r na najzna-<br />
~ajnite problemi so koi sudot se sre}ava <strong>vo</strong> ovaa oblast. Spored tie<br />
pravila od ~l. 41 st. 1 KZ SFRJ, 235 sudot treba na storitelot na krivi~noto<br />
delo da mu ja odmeri kaznata <strong>vo</strong> graniciet {to se propi{ani so<br />
zakon za toa delo. Pritoa sudot treba da ja ima predvid celta na kaznuvaweto<br />
i site okolnosti {to vlijaat kaznata da bide pomala ili<br />
pogolema (olesnuva~ki i ote`nuva~}i okolnosti), 236 a osobeno stepen-<br />
234<br />
Principot na sudskata individualizacija treba da se razlikuva od<br />
poimot sudsko odmeruvawe na kaznata. Ovie poimi ne se istovetni bidej}i so<br />
vtoriot se opfa}a odmeruvaweto na kaznata od strana na sudot <strong>vo</strong> predvidenite<br />
zakonski ramki za storenoto delo, ubla`uvaweto i osloboduvaweto od<br />
kazna kako i nejzinata zamena so parapenalni sankcii, vklu~uvaj}i go pokraj<br />
kaznata i izrekuvaweto merki na bezbednost. Za rzazlika od vaka sfateniot<br />
poim na sudskoto odmeruvawe na kaznata, sudskata individualizacija e po{irok<br />
poim, koj <strong>vo</strong> sebe, pokraj odredbite za odmeruvaweto na kaznata ja vklu-<br />
~uva i primenata na site mo`nosti {to <strong>vo</strong> taa smisla gi pru`aat napred<br />
navedenite krivi~nopravni instituti.<br />
235<br />
Odredbite za odmeruvaweto na kaznata od ~l. 41 st. 1 KZ SFRJ se<br />
prezemeni od ~l 38 KZ/1951, so taa razlika {to pokraj tamu navedenite okolnosti,<br />
so ~l. 41 st. 1 KZ SFRJ sudot se obvrzuva da gi zeme predvid "i drugite<br />
okolnosti {to se odnesuvaat na li~nosta na storitelot." So o<strong>vo</strong>j ~len se<br />
predviduva i edna nova obvrska za sudot - pri odmeruvaweto na kaznata da se<br />
ima predvid i celta na kaznuvaweto.<br />
236<br />
Olesnuva~ki se onie okolnosti {to vlijaat na storitelot da mu se<br />
izre~e poblaga kazna <strong>vo</strong> ramkite na posebniot zakonski minimum na kaznata, a<br />
ote`nuva~ki se onie {to <strong>vo</strong> tie ramki vlijaat vrz izrekuvaweto pote{ka<br />
233