Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
leni osobini na li~nosta {to se javuvaat kako subjektivni kriminogeni<br />
vlijanija. Ovde, vsu{nost, stanuva zbor za sre}avawe i soedinuvawe<br />
na opredeleni li~ni karakteristiki na poedinecot so soodvetna<br />
kriminogena situacija. Nivnoto zaemno dejst<strong>vo</strong> pridonesuva za preodot<br />
kon aktot, odnosno kon konkretnata kriminalna dejnost so koja na<br />
najdrasti~en na~in se re{avaat me|u~ove~ite odnosi, problemi i<br />
interesi. Za da se izvr{i ubist<strong>vo</strong>, ~ovekot so opredeleni psihosocijalni<br />
s<strong>vo</strong>jstva mora da dojde <strong>vo</strong> kontakt so takva kriminogena situacija<br />
<strong>vo</strong> koja od negovata individualnost zavisi dali }e go izvr{i ili<br />
}e go propu{ti kriminalniot akt. Vo taa smisla me|u faktorite {to<br />
ja so~inuvaat taa individualnost i ja opredeluvaat mo}ta za rezistentnost<br />
ili podlo`nost na razli~niot intenzitet na kriminalni vlijanija<br />
i ovde se pomestuvaat polot, <strong>vo</strong>zrasta, opredeleni psiholo{ki<br />
osobini na li~nosta (inteligencija, karakter, temperament) kako i du-<br />
{evnoto (psihopatii, oligofrenii, psihozi) i telesnoto zdravje na<br />
ubijcite.<br />
[to se odnesuva do obele`jata zna~ajni za opredeluvawe na<br />
individualnite osobini i specigi~ni crti na li~nosta na ubijcite <strong>vo</strong><br />
SR <strong>Makedonija</strong> istra`uvaweto go utvrdi slednoto. Ubiecot kaj nas e<br />
lice so ne{to poniski intelektualni sposobnosti. Vo pogled na negovite<br />
karakterni osobini se odlikuva so agresivnost, sugestibilnost<br />
(podlo`nost na vlijanija od treti lica), golem stepen na samodoverba<br />
ili preterana doverba <strong>vo</strong> sopstvenite sili (<strong>vo</strong>obrazenost), nesamokriti~nost<br />
(nedostig na ~uvst<strong>vo</strong> za odgo<strong>vo</strong>rnost) i neskromnost (sebi~nost)<br />
<strong>vo</strong> odnos na duhovnite dobra i vrednosti. Vo pogled na temperamentot<br />
dominiraat negovata: egocentri~nost, impulsivnost, (nizok<br />
stepen na tolerancija na frustracii), emocionalna labilnost<br />
(nezrelost) koja se izrazuva kako dominacija na ~uvstva (taga, qubomora,<br />
zavist, omraza, prezir i zloba) ili kako dominacija na emocionalni<br />
sostojbi (afekti, raspolo`enija i strasti) nad razumot i <strong>vo</strong>ljata,<br />
preterano ~uvst<strong>vo</strong> na gordost i stram, i, na krajot, nedostig od<br />
elementarno ~uvst<strong>vo</strong> na sovest i so~uvst<strong>vo</strong>. Pokraj ovie karakteristiki<br />
na li~nosta koi na opredelen na~in go determiniraat deloto i so<br />
ogled na toa dobivaat zna~ajno mesto <strong>vo</strong> ostvaruvaweto na nejzinata resocijalizacija,<br />
kaj del od ubijcite so isto tak<strong>vo</strong> zna~ewe se zabele`ani<br />
i opredeleni psihopatski osobini {to stojat na granicata na normalnoto<br />
i nenormalnoto.<br />
5. Ona {to mo`e da se zaklu~i od izlagawata <strong>vo</strong> posledniot del<br />
od trudot e deka penitencijarnata praktika ne mu posvetuva do<strong>vo</strong>lno<br />
vnimanie na pre<strong>vo</strong>spitniot tretman na osudenite ubijci. Vo toj pogled<br />
ne postojat specijalizirani ustanovi ili vertikalni klasifikacioni<br />
grupi so koi se <strong>vo</strong>di smetka za posebnite karakteristiki na li~nosta<br />
na osudenicite <strong>vo</strong>op{to i na ubijcite posebno i ni<strong>vo</strong>to na nivnata<br />
op{testvena i psihoolo{ka poremetenost. Naprotiv kaj nas kon osudenite<br />
ubijci se pristapuva od pozicija deka so niv ne treba posebno da<br />
284