Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
jalni vrednosti, kako i negovata ~est i drugi li~ni i semejni interesi.<br />
Prostornata bliskost go zgolemuva intenzitetot na me|u~ove~kite<br />
kontakti i odnosi, me|utoa, od druga strana, deluva i <strong>vo</strong> sprotivna<br />
nasoka, bidej}i <strong>vo</strong> tie ramki sozdadenite sprotivnosti i konflikti<br />
go pravat neposredniot `i<strong>vo</strong>t poneizdr`liv odo{to <strong>vo</strong> po{irokite<br />
gradski zaednici, kade {to poedinecot mo`e da izbega od vpu{-<br />
tawe <strong>vo</strong> celosno razre{uvawe na odnosite {to im prethodele ili gi<br />
sledat ovie sudiri.<br />
Spored podatocite od istra`uvaweto, vrz oblikuvaweto na<br />
op{testvenite odnosi, konfliktnite situacii i nivnoto razre{uvawe<br />
opredeleno vlijanie imale i socijalnite obele`ja na nivnite storiteli<br />
kako {to se: obrazovnoto ni<strong>vo</strong>, zanimaweto, <strong>vo</strong>zrasta i sl.<br />
Od razgleduvaweto na odnosot me|u storitelite na ubistvata<br />
spored mestoto na `iveewe se potvrdi deka na selo e skoncentrirano<br />
naselenieto so ponisko obrazovno ni<strong>vo</strong>, pa spored toa ubistvata so<br />
pogolem procent od onie <strong>vo</strong> gradot gi vr{elo naselenieto bez obrazovanie<br />
ili so neoformeno ili edvaj oformeno osnovno obrazovanie. Od<br />
druga strana, obrazovnite kategorii nad ova ni<strong>vo</strong> ve}e dominiraat kaj<br />
ubistvata na lica {to poteknuvaat od gradot.<br />
Sledej}i ja strukturata na zanimawata spored kriteriumot<br />
selo - grad kako mesto na `iveewe mo`e da se konstatira deka me|u<br />
storitelite od selo najgolemo e u~est<strong>vo</strong>to na zemjodelcite (39,3%).<br />
Me|utoa, na selo se pojavuvaat i NKV i PKV rabotnici (20,2%), lica<br />
bez odredeno zanimawe (11,2%) i u~enici i studenti (7,9%). Drugite<br />
zanimawa se zanemarlivi.<br />
[to se odnesuva do <strong>vo</strong>zrasta na storitelite na ubijcite, podatocite<br />
uka`uvaat na tri osnovni zaklu~oci. <strong>Ubistvata</strong> na storitelite<br />
na <strong>vo</strong>zrast od 18 do 25 godini se pojavuvaat podednak<strong>vo</strong> i na selo i <strong>vo</strong><br />
grad <strong>vo</strong> srazmer 34,9% : 35,7%. Storitelite od 26 do 45 godini se pojavuvaat<br />
<strong>vo</strong> ne{to pogolem obem <strong>vo</strong> grad (53,9%) odo{to na selo<br />
(41,9%), a starosnata kategorija od 45 godini pa natamu e karakteristi~na<br />
za seloto (23,2% sprema 9,5% <strong>vo</strong> gradot). Vo ovie odnosi mo`e da<br />
se zabelei tendencija {to ohrabruva, a taa e deka pomladite generacii<br />
od selo poka`uvaat pogolema fleksibilnost koga se raboti za interiorizacijata<br />
na pozitivnite op{testveni vrednosti. Za razlika od niv,<br />
postarite lica te{ko gi menuvaat s<strong>vo</strong>ite zakoraveni sta<strong>vo</strong>vi {to e i<br />
razbirli<strong>vo</strong> so ogled na nivnata <strong>vo</strong>zrast.<br />
Analizata na podatocite za mestoto na `iveewe i polot na<br />
storitelot ni poka`a deka obata pola imaat izrazeno u~est<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> izvr-<br />
{uvaweto na ubistvata na selo (ma`ot 66,5% - `enite 71,4%) {to poka`uva<br />
deka specifi~niot na~in na `i<strong>vo</strong>t <strong>vo</strong> seloto, odnosno <strong>vo</strong> gradot<br />
podednak<strong>vo</strong> se reperkutira vrz obata pola <strong>vo</strong> tie odnosi. Pogolemiot<br />
procent na `enite ubijci na selo od onie <strong>vo</strong> gradot uka`uva u{te<br />
na eden zna~aen fakt. Nivnata pogolema zastapenost <strong>vo</strong> vr{eweto<br />
71