Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
osnova i materijalnata kultura na op{test<strong>vo</strong>to. Toa {to ovcite gi<br />
izbrstile o<strong>vo</strong>{nite drva, dobitokot go izgazil nasadot ili vlegol i<br />
pasel <strong>vo</strong> tu|a livada, <strong>vo</strong> toa {to nekoj ne mu go doz<strong>vo</strong>lil na<strong>vo</strong>dnuvaweto<br />
na imotot na storitelot, mu popre~il pri kupuvaweto na nekoja<br />
niva i sli~no, ne se krie inaet, tuku pred se ostvaruvawe na godi{niot<br />
rod od koj{to zemjodelecot i nego<strong>vo</strong>to semejst<strong>vo</strong> treba da `iveat<br />
preku celata godina i vrz koi sredstva ja gradat s<strong>vo</strong>jaat idnina.<br />
Selanecot vlo`uva mnogu sredstva <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>jata zemja, dobitok i sli~no,<br />
i od toa o~ekuva prihod pa zatoa ne se bezlobni povredite na negoviot<br />
imot. Vo taa smisla vakvite i sli~ni sporni odnosi (spor okolu ku}a,<br />
d<strong>vo</strong>r, odbrana od odzemawe avtomobil ili druga pogolema materijalna<br />
vrednost) treba da se razd<strong>vo</strong>jat od onie sitni imotni sporovi okolu<br />
me|i i slu`benosti <strong>vo</strong> koi sekako imaat golem udel i zaostanatite<br />
sfa}awa kako izraz na povredenata gordost, kapricioznosta, omrazata<br />
i drugite okolnosti za koi zboruvavme kaj motivite na deloto.<br />
Vo vrska so gorenavedenoto treba osobeno da se postavi i pra{-<br />
aweto na sporosta na pravdata, odnosno za neblagovremenoto re{avawe<br />
i nea`urnoto izvr{uvawe na sudskite odlu}i od imotnite parnici,<br />
{to isto taka pretstaviuvaat eden od zna~ajnite uslovi za javuvaweto<br />
na ubistvata od o<strong>vo</strong>j vid.<br />
5. [to se odnesuva do kulturnite sprotivnosti povrzani so religijata<br />
i sueverieto, tie kaj nas nemale nikak<strong>vo</strong> zna~ewe pri izvr{uvaweto<br />
na ubistvata. Imeno, <strong>vo</strong> na{iot primerok ne najdovme ni edno<br />
ubist<strong>vo</strong> {to bilo povrzano so ovie vrednosti i nivnoto motivaciono<br />
deluvawe. 159<br />
So ogled na seto tuka izlo`eno proizleguva deka kulturnite<br />
uslovi i zaostanatite sfa}awa se pojavuvaat kako dosta zna~aen kriminogen<br />
faktor na koj treba trezveno da mu se prio|a so merki {to zna-<br />
~at podigawe na svesta kaj lu|eto za vrednosta na `i<strong>vo</strong>tot na ~ovekot.<br />
Pritoa e sosema <strong>vo</strong> pra<strong>vo</strong> Pe{i}, koj smeta deka <strong>vo</strong> pogled na razvivaweto<br />
na svesta za vrednosta na ~ovekoviot `i<strong>vo</strong>t bi mo`elo dosta da<br />
se postogne i bez da se ~eka toa razvivawe da odi samo od sebe so podigawe<br />
na materijalnata blagosostojba. 160<br />
3. ODNOSOT NA MIKROSREDINATA SPREMA UBISTVATA<br />
Odnosot na sredinata sprema ubistvata, koj e <strong>vo</strong> tesna vrska so<br />
kulturnite uslovi, zaostanatite sfa}awa i odmazdoqubi<strong>vo</strong>sta kako<br />
psihosocijalna klima e eden od relevantnite faktori za nivnoto javuvawe.<br />
Toj odnos dobiva zna~ewe koga se pojavuva <strong>vo</strong> eden od slednive<br />
oblici:<br />
159<br />
Vo o<strong>vo</strong>j pogled do napolno identi~ni podatoci do{le Vukovi} (str.<br />
88-89) i Pe{i}, str. 65.<br />
160<br />
Pe{i} I, str. 67.<br />
176