Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Od povrzuvaweto na o<strong>vo</strong>j poim so negovata funkcija i zna~ewe<br />
za prou~uvaweto na kriminalnite povedenija mo`e lesno da se izvede<br />
i odgo<strong>vo</strong>rot na vtoroto pra{awe - za sistematizacijata na etiolo{kata<br />
materija. Vo ovaa smisla problemite {to gi prou~uva kriminalnata<br />
etiologija mo`e da se sistematiziraat na sledniov na~in: kriminalnata<br />
etiologija treba da gi osvetli i da gi objasni kauzalnite vrski i<br />
odnosi me|u razli~nite negativni vlijanija od objektiven i subjektiven<br />
karakter i ubistvaat kako individualna i masovna op{testvena<br />
pojava. Vo taa nasoka taa treba da gi spoznae zakonitostite na javuvaweto<br />
na krivi~nite dela preku utvrduvaweto na dejst<strong>vo</strong>to na op{tite<br />
(korenite), neposrednite i drugite determinanti na kriminalnata pojava<br />
<strong>vo</strong> opredeleni prostorni, vremenski i socijalni ramki.<br />
Etiologijata na ubistvata, vsu{nost, treba da odgo<strong>vo</strong>ri na<br />
slednive pra{awa:<br />
a) Koi se tie objektivni i subjektivni okolnosti (pri~ini i<br />
uslovi) {to gi predizvikuvaat i o<strong>vo</strong>zmo`uvaat ubistvata kako<br />
poedine~na i masovna pojava <strong>vo</strong> svetlina na materijalisti~kiot filozofski<br />
poim na kauzalitetot <strong>vo</strong> oblasta na socijalnite pojavi, i<br />
b) Zo{to ubistvata se javuvaat <strong>vo</strong> opredelena sredina i pokraj<br />
postoeweto na krivi~nopravni normi, sankcii i drugi merki za nivno<br />
represivno i preventivno spre~uvawe.<br />
Stojali{tata {to poa|aat od marksisti~koto u~ewe za op{test<strong>vo</strong>to<br />
nastojuvaat kauzalnite i po{irokite deterministi~ki uslovenosti<br />
na kriminalitetot da gi utvrdat i objasnat trgnuvaj}i od pojdovnata<br />
osnova sodr`ana <strong>vo</strong> istoriskiot materijalizam. Vo istoriskiot<br />
materijalizam, kako op{ta teoretska orientacija i generalen metod<br />
na marksizmot, <strong>vo</strong> objasnuvaweto na op{testvenite pojavi se poa|a od<br />
poimot na op{test<strong>vo</strong>to sfateno kako temelen fenomen <strong>vo</strong> ~i{to<br />
sklop postojat dve osnovni kategorii na pojavi: pojavite na op{testvenata<br />
baza i pojavite na op{testvenata nadgradba. Pomesten <strong>vo</strong> tie ramki<br />
kriminalitetot pretstavuva pojava na nadgradbata. A kako takva<br />
pojava toj <strong>vo</strong> prv red e usloven od me|usebnite odnosi na lu|eto <strong>vo</strong> procesot<br />
na materijalnoto proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> kako najsu{testveni op{testveni<br />
procesi {to slu`at za objasnuvawe na site poedine~ni op{testveni<br />
pojavi, a so toa i na op{test<strong>vo</strong>to kako celina. Me|utoa kriminalitetot<br />
kako poseben oblik na op{testveno povedenie na lu|eto e<br />
povrzan i so mnogu drughi op{testveni pojavi od socijalnata struktura<br />
na globalnoto op{test<strong>vo</strong>, ~ii{to nositeli se mnogubrojnite institucijalizirani<br />
i difuzni op{testveni grupi i poedinci, pa zatoa<br />
toj mora da se nabquduva i od aspektot na nivnoto neposredno deluvawe<br />
vrz manifestiraweto na povedenijata so negativen op{testven<br />
predznak. Zatoa marksisti~kiot pristap odi ponatamu i toa go pravi<br />
so pomo{ na osnovniot dijalekti~ki metod sogleduvaj}i ja prirodata,<br />
oblikot i odale~enosta na dejstvuvaweto na site etiolo{ki kriminogeni<br />
faktori. Pritoa, gi koristi site osnovni filozofski i metod-<br />
167