Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
deni lica za koi individualniot tretman ne e neophoden. 240 Vo taa smisla<br />
klasifikacijata <strong>vo</strong>op{to e pomo{en instrument i metod za prakti~no<br />
sproveduvawe na principot na individualizacijata. 241<br />
Zaradi pocelosno sogleduvawe na zna~eweto na individualizacijata<br />
<strong>vo</strong> primenata na kaznata zat<strong>vo</strong>r za krivi~noto delo ubist<strong>vo</strong> na<br />
ova mesto }e se zadr`ime samo u{te na eden prakti~en problem. Pra-<br />
{aweto na koe treba da se odgo<strong>vo</strong>ri e: dali i <strong>vo</strong> kolkava mera sudskata<br />
individualizacija (sudskoto odmeruvawe na kaznata) ja postignuva s<strong>vo</strong>jata<br />
cel so toa {to utvrduvaj}i gi i cenej}i |i objektivnite i subjektivnite<br />
okolnosti go iznijansirala deloto i storitelot i so ogled na<br />
toa, i visinata na kaznata. Odgo<strong>vo</strong>rot na ova pra{awe vrz teoretski<br />
plan mo`e mnogu lesno da se dobie ako se trgne od faktot deka so<br />
odmeruvaweto na kaznata ne zavr{uva i nejzinata individualizacija,<br />
bidej}i odmeruvaweto pretstavuva samo eden stadium na sudskata<br />
individualizacija i individualizacijata <strong>vo</strong>op{to {to i prethodi na<br />
penitencijarnata individualizacija, kade {to se zaokru`uva ocenkata<br />
za li~nosta na storitelot i nego<strong>vo</strong>to delo, no sega pred se, so ogled na<br />
potrebite i mo`nostite od nego<strong>vo</strong>to pre<strong>vo</strong>spituvawe.<br />
Da se potsetime. Zakonskata sudskata i penitencijarnata individualizacija<br />
na kaznta ne se samostojni, od<strong>vo</strong>eni fazi na kaznuvaweto,<br />
tuku naprotiv - sekoja od niv zavisi od prethodnata i se nadovrzuva<br />
na nejzinite rezultati. Tie se organski i funkcionalno povrzani<br />
na toj na~in {to ostvaruvaweto na narednata faza <strong>vo</strong> prilagoduvaweto<br />
na kaznata pridonesuva da se po~ituva i da se ostane na zacrtanata<br />
linija na ostvaruvaweto na celite na kaznuvaweto. Vo taa smisla penitencijarnata<br />
individualizacija e samo prodol`enie na sudskata individualizacija<br />
koja se nadovrzuva i nadgraduva na seto ona {to <strong>vo</strong> nea<br />
e postiognato. Ottuka ako se trgne od idealnata pretpostavka deka<br />
sudot sovesno gi utvrdil i ocenil site okolnosti {to mu prethodele<br />
na deloto, bilo <strong>vo</strong> vrska so nego ili se steknale po nego, i go opredelil<br />
nivnoto mesto <strong>vo</strong> prilog ili protiv nego<strong>vo</strong>to izvr{uavwe, kako<br />
i olesnuva~koto i ote`nuva~koto dejst<strong>vo</strong> na okolnostite za ostvaruvawe<br />
na pre<strong>vo</strong>spitnoto vlijanie na kaznata sprema storitelot na deloto,<br />
toj go na{ol zaedni~kiot imenitel preku koj mo`e da se sogledaat<br />
kako specifi~nostite na samoto delo, taka i egzogenite i endogenite<br />
faktori {to ja opredeluvaat strukturata na li~nosta na storitelot.<br />
Na o<strong>vo</strong>j na~in utvrdenite okolnosti pretstavuvaat edinstvena baza i<br />
240<br />
Vo teorijata obi~no se smeta deka takov individualiziran tretman<br />
ne e pootreben, pred se, za primarnite delinkventi, storitelite na nebre`ni<br />
i slu~ajni krivi~ni dela.<br />
241<br />
Sekoja klasifikacija e vsu{nost grupirawe na razli~ni li~nosti<br />
sprema koi bi mo`elo da se primenat sli~ni postapki na pre<strong>vo</strong>spituvawe.<br />
Toa zna~i otstapuvawe od principot na individualizacijata {to od prakti-<br />
~ni pri~ini e nu`no. Vodopivec i dr. str. 154.<br />
236