Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
weto. Iako toa zakonodavno ne e opredeleno, za krivi~nopravnata teorija<br />
i praktika e nersporno deka e toa vremeto od zapo~nuvaweto na<br />
porodilnite bolki kaj majkata do prekinuvaweto na nejzinata telesna<br />
vrska so deteto. Ottuka, poradi toa {to se nao|ala <strong>vo</strong> du{evna sostojba<br />
na psihi~ko rastrojst<strong>vo</strong> majkata mo`e da bide storitel na o<strong>vo</strong>j<br />
privilegiran oblik na ubist<strong>vo</strong> ako go prezeme dejstvieto na izvr{uvaweto<br />
<strong>vo</strong> gorenavedenoto vreme. Toa zna~i deka <strong>vo</strong> o<strong>vo</strong>j slu~aj sudot ne ja<br />
utvrduva sostojbata na du{evnoto rastrojst<strong>vo</strong>, bidej}i od tolkuvaweto<br />
an bukvata na zakonot ("majkata {to }e go li{i od `i<strong>vo</strong>t s<strong>vo</strong>eto dete<br />
za vreme na pora|aweto... }e se kazni...") proizleguva deka takvata sostojba<br />
e nesoborliva zakonska pretpostavka (praesumptio iuris ac de iure).<br />
Taka e spored zakonot. Drugo e me|utoa, pra{aweto dali zakonodavecot<br />
pravilno postapil so toa {to rastrojst<strong>vo</strong>to kaj majkata go pretpostavuva<br />
i <strong>vo</strong> site slu~ai na ~edoubist<strong>vo</strong>to go zema kako osnova za<br />
privilegiran tretman bez ogled na vidot i stepenot na negoviot intenzitet<br />
i uslovite {to na opredelen na~in toa rastrojst<strong>vo</strong> go predizvikuvaat.<br />
Imeno, ne bi mo`ele da se soglasime so sfa}aweto {to <strong>vo</strong><br />
opredeluvaweto na ovaa zakonska odredba smeta deka so nea "se eliminira<br />
eventualnata mo`nost <strong>vo</strong> ocenkata dali postoi posebna sostojba<br />
na rastrojst<strong>vo</strong> ili ne, da se vme{aat i nekoi socijalni elementi<br />
(<strong>vo</strong>nvbra~no dete, neprifa}awe na majkata od socijalnata sredina i<br />
sl.), a so toa da dojde do izraz nekoj refleks na koncepcijata za spasuvaweto<br />
na semejnata ~est. 36 Po moe mislewe osno<strong>vo</strong>t za privilegiraniot<br />
tretman na majkata kaj ova krivi~no delo treba da se baar <strong>vo</strong> fiziolo{kite<br />
promeni i bolkata {to kaj nea |i predizvikuva pora|aweto,<br />
no istovremeno i <strong>vo</strong> promenite {to ~esto se pojavuvaat <strong>vo</strong> strukturata<br />
na maj~inata li~nost poradi ra|aweto, a koi se nerazdelno povrzani<br />
so opredeleni socijalni momenti. Elementite kako {to se<br />
neprifa}aweto na majkata od socijalnata sredina, ~uvst<strong>vo</strong>to deka<br />
treba da se rodi <strong>vo</strong>nbra~no ili nesakano dete, pretstavata za promenata<br />
na op{testvenata polo`ba i problemite so koi }e se sudira, kako<br />
i pogre{nata pretstava za bezizleznosta od taa situacija, nesomneno<br />
se prekr{uvaat niz nejzinata svest u{te pred aktot na pora|aweto i za<br />
vreme na toj proces. Seto toa, zasileno so dejst<strong>vo</strong>to na fizi~kite<br />
promeni i bolki mo`e da predizvika rastrojst<strong>vo</strong> {to gi preminuva<br />
ramkite na normalnoto rastrojst<strong>vo</strong> koe go sledi sekoe pora|awe. A<br />
tokmu toa rastrojst<strong>vo</strong> od pogolem intenzitet e, vsu{nost, ona {to pod<br />
vlijanie na opredeleni vnatre{ni i nad<strong>vo</strong>re{ni faktori kaj majkata<br />
uspealo da go nadvladee i suzbie nejziniot maj~in nagon <strong>vo</strong> destruktivna<br />
nasoka i da dovede do izvesno namaluvawe na nejzinata presmetli<strong>vo</strong>st<br />
(namalena ili bitno namalena presmetli<strong>vo</strong>st), a so toa i do nejzin<br />
poblag krivi~nopraven tretman.<br />
36<br />
Kambovski I, str. 154.<br />
51