Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Bez pretenzija da navleguvame <strong>vo</strong> podrobna analiza na ovie teorii<br />
do<strong>vo</strong>lno }e bide ako ka`eme deka filozofijata na apsurdot, za<br />
besmislata, zaludnosta na `i<strong>vo</strong>tot, e takva orientacija koja {to nudi<br />
circulus vitiosus, bezizlena polo`ba za ~ovekot. Spored nea ~ovekot ne<br />
treba ni{to da pravi za idninata, tuku da ja podnesuva i trpi sega{-<br />
nosta <strong>vo</strong> ubeduvawe deka samoto soznanie za toj apsurd na svetot e do<strong>vo</strong>lno<br />
da se pre`ivee. Na toj na~in filozofijata na besmislata nudi besmisleni<br />
re{enija i so ogled na toa samata se negira.<br />
Vo {to e toga{ smislata na ~ovekoviot `i<strong>vo</strong>t <strong>vo</strong> sovremenoto<br />
op{test<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> koe ~ovekot se sudira so s<strong>vo</strong>jata otu|enost i takanare~enite<br />
egzistencionalni problemi i protivre~nosti. Vo {to e smislata<br />
na ~ovekoviot `i<strong>vo</strong>t <strong>vo</strong> op{test<strong>vo</strong>to koe se sostoi od atomi koi se razdeleni<br />
eden od drug, a se odr`uvaat zaedno samo so pomo{ta na na<br />
sebi~nite interesi i potrebata edniot da go koristi drugiot. Vo {to<br />
se sostoi taa smisla koga rabotata i drugite aktivnosti na ~ovekot se<br />
pret<strong>vo</strong>raat <strong>vo</strong> sredstva za steknuvawe na pari, a ne sodr`ina na tie<br />
aktivnosti. Vo {to e smislata na `i<strong>vo</strong>tot <strong>vo</strong> erata na sovremenata<br />
tehnika koja go postavuva pra{aweto za zagospodaruvawe so nea, a istata<br />
da ne se svrti protiv nego <strong>vo</strong> vid na fizi~ko uni{tuvawe <strong>vo</strong> nuklearna<br />
<strong>vo</strong>jna ili <strong>vo</strong> vid na duhovno uni{tuvawe od strana na tehniciziraniot<br />
na~in na `i<strong>vo</strong>t. I na krajot, bez pretenzija za iscrpnost, se<br />
nametnuva i vekovnoto pra{awe - {to e smislata na `i<strong>vo</strong>tot na ~ovekot<br />
koj kako kone~no su{test<strong>vo</strong> sekojdnevno se soo~uva so smrta, a<br />
istovremeno gradi proekti i ideali {to mo`at da se realiziraat<br />
edinstveno so nadminuvawe na taa kone~nost.<br />
Vo odgo<strong>vo</strong>rot na ovie pra{awa ve}e go vidovme sta<strong>vo</strong>t na filozofijata<br />
na apsurdot i vedna{ go otfrlivme kako neprifatliv, bidej}i<br />
so nego ne se postavuva pra{aweto za smislata na ~ovekoviot `i<strong>vo</strong>t<br />
za{to apriorno se tvrdi deka e toj besmislen. [to se odnesuva pak<br />
do marksisti~kata filozofija, zaklu~okot e deka taa nudi edno no<strong>vo</strong><br />
re<strong>vo</strong>lucionerno op{test<strong>vo</strong> so poinakvi op{testveni odnosi kade }e se<br />
sozdadat usloivi za celosna dezalienacija na ~ovekot. Toa op{test<strong>vo</strong><br />
spored Marks e komunizmot. 5 Treba li me|utoa da se ~eka komunizmot<br />
5<br />
"Socijalizmot (komunizmot, Z.S.) pretstavuva ukinuvawe na ~oveko<strong>vo</strong>to<br />
samotu|uvawe, vra}awe na ~ovekot kako vistinsko ~ove~ko bitie. Toj e<br />
vistinskoto re{enie na sudirot me|u ~ovekot i prirodata, me|u ~ovekot i ~ovekot,<br />
vistinsko re{enie na borbata me|u egzistencijata i su{tinata, me|u<br />
opredmetnuvaweto i samopotvrduvaweto, me|u individuata i rodot. Toj e re-<br />
{enieto na zagatkata na istorijata i znae deka deka e toj toa re{enie. Za<br />
Marks socijalizmot (komunizmot, Z.S.) zna~e{e takov op{testvenm poredok<br />
{to doz<strong>vo</strong>luva vra}awe na ~ovekot <strong>vo</strong> samiot sebe, izedna~uvawe na egzistencijata<br />
i esencijata, nadminuvawe na podelenosta i sudirot me|u subjektot i<br />
objektot, o~ove~uvawe na prirodata, zna~e{e takov svet <strong>vo</strong> koj ~ovekot ne e<br />
18