Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Navedenive podatoci jasno uka`uvaat na toa deka <strong>vo</strong> golem broj<br />
slu~ai genezata na kriminalniot nastan bila uslovena od konfliktite<br />
{to gi sozdavaat naru{enite odnosi koi traele podolg vremenski<br />
period, odnosno do izbuvnuvaweto na plamenot {to dovel i do smrtnata<br />
posledica. Se razbira deka <strong>vo</strong> razgoruvaweto na toj re{ava~ki<br />
plamen zna~itelen pridones dala i samata `rtva so s<strong>vo</strong>eto uporno<br />
odr`uvawe na lo{ite odnosi namesto da vlo`i napor i da najde vistinski<br />
na~in preku koi }e uspee da gi zgasne iskrite na razdorot.<br />
Edna od osobinite na ~ovekot se sostoi <strong>vo</strong> toa {to ne saka da<br />
popu{ti <strong>vo</strong> nastanatite konflitni situacii i drugi momenti {to<br />
doveduvaat do raznovidni frustracii. Vo nastojuvaweto da gi razre{i<br />
konfliktnite situacii <strong>vo</strong> s<strong>vo</strong>ja polza ~ovekkot uporno insistira da ja<br />
doka`e s<strong>vo</strong>jata vistina. Toa toj mnogu ~esto go pravi koga e <strong>vo</strong> pra{awe<br />
za~uvuvaweto na negovite prava i interesi, no i toga{ koga se postavuva<br />
<strong>vo</strong> pra{awe negoviot psihi~ki integritet, koga mu e povredena<br />
~esta, ugledot i brojni drugi osobini {to go so~inuvaat edinst<strong>vo</strong>to na<br />
negovata li~nost. Pritoa, <strong>vo</strong> ~ovekot mnogu ~esto e vsaden pogre{niot<br />
stav (predrasuda) deka <strong>vo</strong> razre{uvaweto na me|u~ove~kiot konflikt<br />
treba prviot ~ekor da go napravi onoj {to go predizvikal. Nesre}ata<br />
e <strong>vo</strong> toa {to naj~esto ne doa|a do primena na principot cerendo victor<br />
abbibis, bidej}i subjektite od naru{eniot odnos "go zaboravaat" pri~insko<br />
posledi~niot red na pojavite i sekoga{ smetaat deka sprotivnata<br />
strana e taa {to treba da popu{ti. Trgnuvaj}i od ovie soznanija, a<br />
<strong>vo</strong> `elba da poso~ime opredeleni viktimolo{ki okolnosti {to }e<br />
pretstavuvaat zna~aen element za prevencijata na ubistvaat, se obidovme<br />
da utvrdime koj bil vinoven za naru{enite odnosi me|u storitelot<br />
i `rtvata. So ogled na toa gi dobivme slednite rezultati.<br />
Za naru{enite odnosi me|u storitelot i `rtvata bil vinoven:<br />
- storitelot 69<br />
- `rtvata 62<br />
- podednak<strong>vo</strong> bile vinovni i storitelot i `rtvata 80<br />
- za naru{enite odnosi ne bile vinovni<br />
nitu storitelot, ni `rtvata 1<br />
- odnosite ne im bile nar{eni do momentot<br />
na izvr{uvaweto an deloto 187<br />
- nepoznato 28<br />
Vkupno 427<br />
Ona {to vedna{ pa|a <strong>vo</strong> o~i e faktot deka <strong>vo</strong> 80 (ili 37,9%)<br />
porane{ni konfliktni odnosi na storitelot i `rtvata ovie lica<br />
bile podednak<strong>vo</strong> vinovni za naru{enite odnosi. Vo ovie slu~ai ni od<br />
objektivniot odnos {to go imal istar`uva~ot prou~uvaj}i gi predmetite<br />
na deloto ne mo`e{e da opredeli koj snosi pogolema vina za<br />
kriminalniot nastan. [to se odnesuva pak do ostanatite konfliktni<br />
odnosi {to prethodele <strong>vo</strong> eden podolg period pred izvr{enoto ubis-<br />
151