Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
nst<strong>vo</strong> ili integritet na li~nosta se podrazbira li~nosta kako celina<br />
<strong>vo</strong> koja site nejzini delovi oddelni osobini go opredeluvaat nejzinoto<br />
povedenie. Toa povedenie, vsu{nost, e determinirano od site nejzini<br />
fizi~ki osobini i psihi~ki i socijalni procesi. Osobenost (individualnost<br />
ili edinstvenost) na li~nosta, zna~i deka sekoj poedinec<br />
se razliklikuva od site drugi poedinci so ogled na osobinite {to gi<br />
poseduva i na~inot na nivnata povrzanost. Toa zna~i deka poedincite<br />
me|u sebe ne se razlikuvaat taka {to da ne mo`at da se sporeduvaat, no<br />
sepak uka`uva deka sekoj poedinec e li~nost za sebe, posebna individua<br />
so specifi~ni osobini i nivna struktura. 175 Relativnata doslednost<br />
<strong>vo</strong> povedenieto se sostoi <strong>vo</strong> ednakvi ili barem sli~ni postapki<br />
{to <strong>vo</strong> ednakvi situacii se karakteristi~ni za poedinecot. Tak<strong>vo</strong>to<br />
povedenie e posledica od edinst<strong>vo</strong>to na individualnosta i li~nosta.<br />
Poa|ajki od ovie elementi, za nas e najprifatliva definicijata<br />
{to li~nosta ja sfa}a kako edinstvena i individualna organizacija<br />
na osobinite na ~ovekot koi se formiraat pod vlijanie na organizmot<br />
i socijalnata sredina. Taa organizacija gi opfa}a site grupi na strukturiranite<br />
osobini i dinami~ki sili na ~ovekovata aktivnost. Na<br />
o<strong>vo</strong>j na~in opredelena, definicijata uka`uva na li~nosta kako na celina<br />
so~ineta od mnogubrojni komponenti {to se nao|aat <strong>vo</strong> dijalekti~ko<br />
edinst<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> koe nekoi imaat pomala a nekoi pogolema uloga<br />
pri formiraweto na poedine~noto povedenie. Od druga strana, ova definicija<br />
uka`uva i na site faktori (nad<strong>vo</strong>re{ni i vnatre{ni) {to<br />
vlijaat vrz formiraweto, raz<strong>vo</strong>jot i manifestiraweto na ~ovekovite<br />
osobini preku nego<strong>vo</strong>to povedenie. I na krajot, ovaa definicija ne<br />
pravi razlika me|u li~nosta na kriminalecot i nekriminalecot.<br />
Vo zavisnost od s<strong>vo</strong>eto socijalnoeti~ko zna~ewe osobinite na<br />
li~nosta se delat na pozitivni i negativni. Za kriminolo{kite istra`uvawa<br />
osobeno se zna~ajni negativnite osobini na li~nosta, bidejki<br />
tie pretstavuvaat psiholo{ka osnova za ostvaruvawe na opredelena<br />
kriminalna dejnost. Poradi toa s<strong>vo</strong>jst<strong>vo</strong> tie i se narekuvaat subjektivni<br />
kriminogeni faktori. Tie, vu{nost, pretstavuvaat subjektivni<br />
determinanti na ubistvata. Me|utoa, dosega{nite kriminolo{ki<br />
istra`uvawa ne uspeale da iznajdat takvi negativni osobini na li~nosta<br />
{to bi se sre}avale samo (isklu~i<strong>vo</strong>) kaj kriminalcite i koi so<br />
ogled na toa bi pretstavuvale specifi~ni i relativno trajni s<strong>vo</strong>jstva<br />
{to rigidno bi se razlikuvale od onie crti na li~nosta {to postojat<br />
kaj nedelinkventnata populacija. So ogled na toa {to za niv ne mo`e<br />
da se ka`e deka pretstavuvaat neophodni i do<strong>vo</strong>lni uslovi, me|u subjektivnite<br />
kriminogeni vlijanija i kriminalniot akt ne mo`e da se <strong>vo</strong>spostavat<br />
nekoi pocvrsti i poopstojni vrski. Imeno, duri i pri osobeno<br />
175<br />
Pod struktura na li~nosta se podrazbira zbir na psihofiziolo{-<br />
kite osobini spored koi nejzinoto povedenie <strong>vo</strong> opredelena situacija se razlikuva<br />
od povedenieto na ostanatite poedinci .<br />
190