Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
(13,3%), noemvri (11,1%) i mart (11,3%). 48 Najmal broj ubistva ima <strong>vo</strong><br />
maj (5,4%) i dekemvri (5,0%) na selo, a <strong>vo</strong> juni (4,8%) <strong>vo</strong> gradot. 49<br />
Opredeleni zaklu~oci za poramnomerna dinamika <strong>vo</strong> rasporedot<br />
na o<strong>vo</strong>j kriminalitet mo`e da se zabele`i duri od tabelata br. 8.<br />
od tie podatoci proizleguva deka za ubistvata <strong>vo</strong> gradot se karakteristi~ni<br />
esenta (30,2%) i proletta (26,2%) {to i logi~no, za{to letnite<br />
meseci se povrzani so iskoristuvaweto na letnite odmori, odnosno<br />
otsust<strong>vo</strong>to od gradot za pogolemiot del od naselenieto. Od druga<br />
strana, zimskiot period vlijae na namaluvaweto na site aktivnosti na<br />
lu|eto, pa i na izvr{uvaweto na ovie dela. Koga se raboti za selskoto<br />
naselenie, tuka se pojavuva izvr{uvawe na ubistvata izvr{eni <strong>vo</strong> leto<br />
(34,5%) i esen (28,3%). Toa se dol`i na faktot {to selskoto naselenie<br />
tokmu <strong>vo</strong> ovie periodi e mnogu pomobilno so ogled na toa {to<br />
toga{ gi izvr{uva s<strong>vo</strong>ite najzna~ajni aktivnosti poradi koi stapuva<br />
<strong>vo</strong> mnogubrojni kontakti {to se razre{uvaat me|u lu|eto i so ubistva.<br />
4.2.Rraspored na ubistvata po denovi <strong>vo</strong> tekot na nedelata<br />
Od podatocite od tabelata br. 9 se zabele`uvaat opredeleni<br />
razliki <strong>vo</strong> dvi`eweto na ubistvata po denovi <strong>vo</strong> tekot na nedelata. I<br />
tuka postojat opredeleni otstapuvawa na relacijata selo - grad. Nedelata<br />
e karakteresti~en den za izvr{uvawe na ubistvata na selo<br />
(17,4%), a potoa sleduva ~etvrtokot (16,3%). Za razlika od seloto, <strong>vo</strong><br />
gradot najmnogu ubistva bile izvr{eni <strong>vo</strong> ~etvrtok (19,0%), a potoa <strong>vo</strong><br />
sabota (17,5%) i nedela (14,3%). 50<br />
48<br />
Spored istra`uvaweto na Tarnik i dr. (str. 140) samoubistvata se<br />
izvr{uvaat naj~esto <strong>vo</strong> maj (12,24%), potoa <strong>vo</strong> april (10,3%) i avgust (9,52%),<br />
a najretko <strong>vo</strong> januari (5,10%).<br />
49<br />
Vo ramkite na istra`uvaweto na ubistvata <strong>vo</strong> Jugoslavija e konstatirano<br />
deka najmnogu ubistva se izvr{eni <strong>vo</strong> fevruari (6%) i januari (7,2%),<br />
a najmnogu <strong>vo</strong> septemvri (9,8%). Pe{i} I, str. 44. Vo istra`uvaweto na Markovi}<br />
i dr. (str. 122-123) se iznesuva podatok deka <strong>vo</strong> esen brojot na ubistvata<br />
kaj obata pola e najgolem (27,3% `eni i 33,0% ma`i). Na podra~jeto na Split<br />
(1964-1973) najgolem broj ubistva se izvr{eni <strong>vo</strong> noemvri so ednak<strong>vo</strong> u~est<strong>vo</strong><br />
od po 12,1%. @enite ubijci od podra~jeto na okru`niot sud <strong>vo</strong> Ni{ najgolemiot<br />
broj od ovie dela gi izvr{uvale <strong>vo</strong> prolet (26,98%), a potoa <strong>vo</strong> leto<br />
(24,5%), zima (24,88%) i esen (23,33). Vili}, str. 138.<br />
50<br />
So ogled na razli~nite osobenosti i na~inot na `i<strong>vo</strong>t na oddelnio<br />
podra~ja postojat i odredeni razliki <strong>vo</strong> izborot na denot <strong>vo</strong> koj se vr{i ubist<strong>vo</strong>tot.<br />
Taka, spored istra`uvaweto na Pe{i} (str. 44) najgolemiot broj<br />
ubistva se izvr{eni <strong>vo</strong> nedela (21,2%), a potoa <strong>vo</strong> sabota (15,2%). Sabotata i<br />
nedelata se denovi so najgolem broj ubistva i na podra~jeto na Split (Jela-<br />
~i}, str. 487). Spored istra`uvaweto na Markovi} i dr. (str. 123) postojat<br />
opredeleni razliki <strong>vo</strong> izborot na denot i so ogled na polot. Taka ma`ite<br />
78