Zoran Sulejmanov - Ubistvata vo Makedonija (p.295)
Studija - Krinminologija
Studija - Krinminologija
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
stornikot, popodlo`en ili pomalku za{titen, sozdavaj}i od nego pogoden<br />
objekt za napad i taka sprema ovaa `rtva go naso~uvaat izborot na<br />
zlostornikot. 123 Ovde se zboruva za tn. izbrana `rtva, bidej}i ubiecot<br />
mo`e da izbira me|u pove}e lica.<br />
I na krajot, mo`na e i situacija koga storitelot i `rtvata stoele<br />
ili ne stoele <strong>vo</strong> prethoden me|useben odnos i interakcii, me|utoa<br />
postoele objektivni okolnosti i takvi viktimo|eni predispozicii kaj<br />
`rtvata {to na storitelot mu ja "olesnile" zada~ata. "Toa se onie<br />
predispozicii {to go slabeat ili smaluvaat otporot na liceto, {to<br />
go ograni~uvaat nego<strong>vo</strong>to kriti~ko rasuduvawe, {to go pravat slepo za<br />
opasnosta i pomalku pretpazli<strong>vo</strong> i go neutraliziraat nejzinoto ~uvst<strong>vo</strong><br />
za budnost." 124 Ovde stanuva zbor za slu~ajna `rtva.<br />
Vo na{iot primerok prviot oblik na predkriminalni situacii<br />
go sretnavme kaj ubistvata od odmazda, eliminacija na lice {to<br />
pretstavuva tovar za interesite na ubiecot, ubist<strong>vo</strong> od qubomora<br />
ubist<strong>vo</strong> poradi te{ko naru{uvawe na bra~nite, semejniote i srodni~kite<br />
odnosi od imoten karakter i delumno kaj ubistvata na mig. Kaj<br />
ubistvata od ovie pobudi `rtvata re~isi po pravilo bila odnapred<br />
opredelena.<br />
<strong>Ubistvata</strong> {to gi sodr`at karakteristikite na vtoriot slu~aj<br />
naj~esto bile izvr{iteli od slednive motivi: poradi otstranuvawe<br />
opasnost, ubist<strong>vo</strong> od alkoholizirani lica poradi upateni navredi,<br />
ubistva poradi odbivawe fizi~ki napad od pomal intenzitet i delum<br />
ubistvata na mig. Ovde se raboti za tipot na tn. izbarni `rtvi.<br />
Tretata kriminalna situacija i tipot slu~ajna `rtva gi so~inuvaat<br />
ubistvata od nebre`ost.<br />
[to se odnesuva do ubistvata od koristoqubie, kaj niv `rtvata<br />
mo`e da bide ili opredelena ili izbrana. Vo na{iot primerok se pojavija<br />
samo dva slu~ai na dela kaj koi `rtvata bila odnapred opredelena.<br />
Za pokonkretno opredeluvawe na odnosot `rtva - ubiec bitno e<br />
da se zadr`ime i vrz karakterot na tie odnosi so ogled na nivnata<br />
usoglasenost, odnosno naru{enost. Sogleduavweto na o<strong>vo</strong>j akspekt ni<br />
poka`a deka <strong>vo</strong> eden podolg vremenski period pred kriminalniot akt:<br />
- ubiecot i `rtvata <strong>vo</strong>op{to ne se poznavale 42 9,8%<br />
- ubiecot i `rtvata bile <strong>vo</strong> dobri odnosi 148 34,7<br />
- ubiecot i `rtvaat bile <strong>vo</strong> naru{eni (lo{i)<br />
odnosi 210 49,2%<br />
- ubiecot i `rtvata ne bile ni <strong>vo</strong> dobri ni<br />
<strong>vo</strong> lo{i odnosi 4 5,4%<br />
Vkupno 427 100,0%<br />
123<br />
Ibid, str. 649.<br />
124<br />
Ibid, str. 650-651.<br />
150